Neka naše sudjelovanje u svetoj misi bude potpuno, svjesno i aktivno. Drugi vatikanski sabor, Konstitucija *Sacrosanctum Concilium*, čl. 14. i 48.
Korijen i središte našeg duhovnog života je Sveta žrtva na oltaru, jedan od najvažnijih dijelova mise. Sveti Josemaría Escrivá, usmeno i pismeno, izjavio je da Euharistija je središte i temelj kršćanskog života..
Zašto je važno objasniti dijelove katoličke mise
U Sveta misa Doživljavamo Kristovu žrtvu, koju je on prinio za sve nas jednom zauvijek na križu. Ova žrtva, koja je u srcu našeg kršćanskog života i zahvala koju upućujemo Bogu za njegovu veliku ljubav prema nama, nije još jedna žrtva; nije ponavljanje. To je upravo žrtva Isusa koja je prisutna.
Uglavnom, kršćanska misa sastoji se od dva glavna dijela:
Priprema za misu, sudjelovanje u njoj i zahvala za nju
Kako bismo ostvarili velike duhovne dobrobiti koje su nam, kao kršćanima, podarene proslavom svete mise, moramo se upoznati s tom proslavom, razumjeti njezine geste i simbole te u njoj sudjelovati s pobožnošću.
Živjeti kršćansku vjeru na praktičan način znači da postoje trenuci od obiteljska molitva, prilike za zajedničko doživljavanje sakramenata, osobito na nedjeljnoj misi.
1 - Otvarajući obredi
Trebali bismo nastojati stići na vrijeme u crkvu i pripremiti se za proslavu najveće misterije naše vjere. Oltar će biti postavljen i ukrašen s svijeće lit.
Uvodni obredi pripremaju nas da čujemo Riječ i slavimo Euharistiju:
Uvodna pjesma
Pripremamo se započeti prvi dio mise ulaznom himnom. To je himna koja nas sve ujedinjuje, jer ljudi iz različitih mjesta, kultura i dobnih skupina dolaze na misu, a mi pjevamo jednim glasom, kao obitelj – Božja obitelj na zemlji – u zajedništvu sa cijelom Crkvom.
Himna naglašava svečanu prirodu proslave. Sastajemo se kako bismo proslavili jedan od najvećih darova koje nam je Isus ostavio: Euharistiju.
Neki pripisuju uvođenje ulaznog antifona papi Celestinu I (422.–431.). Iako točna datuma njegova uvođenja nije poznata, on je zasigurno već postojao u 5. stoljeću.
Poljubiti oltar i napraviti znak križa
Svećenik ulazi, ljubi oltar i pozdravlja sve prisutne znakom križa. Početak 'U ime Oca i Sina i Duha Svetoga' nije tek puko spominjanje Božjeg imena, nego stavljanje sebe u njegovu prisutnost.
Ovo je dobro vrijeme da zamolimo Gospodina da nam pomogne slaviti svetu misu s istom čistoćom, poniznošću i pobožnošću kojom ga je Blažena Djevica primila.
(...) Svećenik je ondje, ne u svoje ime, nego u ime Crkve, u ime Crkve. Stoga on predstavlja sve vjernike i u njihovo ime nudi liturgijski poljubac Kristu, simboliziranom oltarom. Ovo štovanje oltara izražava se kroz tri znaka:
Pokorničko bogoslužje
U prisustvu Boga Crkva nas poziva da ponizno priznamo da smo grešnici. Ponizno molimo Gospodina za oprost svih naših nedostataka. Ponizno priznajemo pred svim našim braćom i sestrama da smo grešnici.
Važno je započeti svetu misu s čistim srcem i dušom. Dobro je vrijeme da se prisjetimo kada smo se zadnji put ispovjedili. Kao kršćani, moramo primiti ovaj sakrament kako bismo primili Isusa.
I da bismo izrazili tu želju i zamolili Boga za oprost, upotrebljavamo riječi slijepca koji je čuo Isusa kako prolazi; i budući da je znao da se ne može sam izliječiti, nego mu je trebala Božja pomoć, počeo je vikati usred mnoštva: “Gospodine, imaj milosti prema meni”. Tako, pouzdajući se u Božje milosrđe, i mi molimo: “Gospodine, imaj milosti”.
Himna Gloria
Slavimo Boga, priznajući njegovu svetost i istovremeno našu potrebu za njim. Gloria je poput povika radosti usmjerenog Bogu, prema cijeloj Trojici.
Nedjeljom i na svečanostima izmolimo ovaj himan, koji sažima konačni smisao kršćanskog života: slaviti Boga. Slaviti Boga, ne samo zato što je On dobar, ili zato što nam pomaže, ili zbog darova koje nam daje. Slaviti Ga zbog Onoga tko je, jer On je Bog. Pomaže nam da zadržimo usredotočenost i potvrdimo da je On najviše značenje naših života.
Prikupljanje molitve
Zbirna molitva naziva se tako jer je to molitva koja okuplja sve molbe. Njih upućujemo po Isusu Kristu, jedinom posredniku, u zajedništvu Duha Svetoga, koji sabire naše molbe i time ponovno prisutni čini Misterij Trojstva.
Svećenik poziva cijelu zajednicu da se moli, podnoseći Bogu Ocu molbe koje Crkva uzdiže na Nebo svaki put kad se slavi Sveta žrtva. “Ako se dvoje od vas na zemlji složi oko bilo čega što zatražite, bit će vam to odobreno od mog Oca na nebesima.” Uistinu, kažem vam: ako dvoje od vas na zemlji budu suglasni u bilo čemu što zatraže, bit će im od Oca mojega koji je na nebesima. Jer gdje su dvojica ili trojica okupljeni u moje ime, ondje sam i ja među njima..s
2 - Liturgija riječi
“Misa se sastoji od dva dijela: Liturgije riječi i Liturgije euharistije, koji su toliko usko povezani da čine jedan jedini čin štovanja., Rimski misal, Opći uvod, 28
Kroz čitanja ćemo čuti Boga kako nam, njegovom narodu, govori izravno. Odgovaramo pjevanjem, meditacijom i molitvom.
U prvom čitanju Bog nam govori kroz iskustva svojih proroka; u drugom čitanju kroz svoje apostole. Na kraju, u Evanđelju nam govori izravno kroz svoga Sina, Isusa Krista.
Prvo čitanje: Stari zavjet, Bog govori čovječanstvu
Prvo čitanje, obično uzeto iz Starog zavjeta. Bog nam govori kroz povijest naroda Izraela i njihovih proroka.
Važno je razmisliti o njima, jer je Bog kroz te riječi pripremao svoj narod za Kristov dolazak. One nas također pripremaju da slušamo Isusa, budući da je prvo čitanje izravno povezano s evanđeljem koje će se uskoro čitati.
Odgovorni psalam, odgovor zajednice na Riječ Božju
Odgovorni psalam je poput proširenja tema iznesenih u prvom čitanju.
Kroz Psalme naučimo moliti; naučimo govoriti Bogu koristeći Njegove vlastite riječi koje su postale molitve. Riječi koje On stavlja u naša usta kako bismo znali kako se izraziti.
Drugo čitanje: U Novom zavjetu Bog nam govori kroz apostole.
Čujemo propovijedanje prvih ljudi kojima je Isus rekao: “Idite i učinite sve narode učenicima… učeći ih čuvati sve što sam vam zapovjedio.” (Mt 28,19–20).
Potječe iz Novog zavjeta. Može biti dio Djela apostolskih ili pisama koja su napisali prvi apostoli. Također može biti iz Katoličkih poslanica, Poslanice Hebrejima ili Knjige Otkrivenja. Drugim riječima, to su spisi apostola.,
Ovo drugo čitanje pomaže nam razumjeti kako su živjeli prvi kršćani i kako su drugima objašnjavali Isusova učenja. To nam pomaže bolje razumjeti što nas je Isus poučio.
Nakon drugog čitanja pjeva se Alelujah – radosna himna koja slavi Uskrsnuće – ili neka druga himna, ovisno o zahtjevima liturgijskog razdoblja. .
Evanđelje, Proglašenje evanđelja
Pjevanje Aleluje priprema nas da čujemo objavu Kristovog otajstva. Na kraju odgovaramo riječima: "Slava tebi, Gospodine Isuse".
Sam Isus Krist nam govori u Evanđelju. Zato mu slušamo stojeći, a svećenik ga ljubi kad završi s njegovim objavljivanjem. Zatim naglas objavljuje da je Isus Krist među nama: Gospodin neka bude s vama!
Gestikulacije koje izvodi svećenik simboliziraju našu želju da budemo dio Istine Evanđelja. Gospodinova učenja prenose nam se kako bismo o njima mogli privatno razmišljati i usvojiti ih u srcu, kako bismo ih potom mogli dijeliti, u obliku riječi i djela milosrđa ljudi oko nas u našim svakodnevnim životima.
To je poziv na apostolsku odgovornost kršćana, koja pronalazi obnovljenu snagu u svetoj misi.
Homilija: Svećenik nam objašnjava Riječ Božju.
Svećenik uzima malo vremena da nam objasni Riječ Božju. Riječ “homilija” dolazi od grčke riječi koja znači “dijalog” ili 'razgovor'. To je trenutak kada nam Bog govori kroz svoju Crkvu.
To je jednostavno i praktično objašnjenje, ukorijenjeno u liturgijskim tekstovima, koje ćemo primijeniti na naš kršćanski život. Trudimo se uzeti ovaj savjet k srcu i nastojati si postaviti konkretne ciljeve. Dobra homilija je ona koja vas potiče na unutarnje promišljanje.
Kredo: Nakon što smo poslušali Riječ Božju, ispovijedajmo svoju vjeru.
«Mi smo jedan narod koji ispovijeda jednu vjeru, jedan Simvol vjere; narod okupljen u jedinstvu Oca, Sina i Duha Svetoga» (Sv. Grgur Veliki, Homilija I o Rođenju Gospodnjem (PL 54, 192)).
Izgovaranje Vjerovanja izvor je svetog ponosa za svakog kršćanina; ispunjava nas čuđenjem pred stvarnošću da smo Božji narod, Kristovo tijelo i Hram Duha Svetoga.
Molitva vjernika: Pomolimo se jedni za druge, moleći za potrebe svih.
Prvi dio mise završava Molitvom vjernika. Molimo jedni za druge, tražeći Božju pomoć za sve potrebe. Predstavljanje darova kruha i vina
U tom kruhu i tom vinu koje svećenik prinosi Bogu – plod znoja i truda čovjeka – leže svi vaši ljudski napori. Prinesite sve to Bogu. Stavite svaki sat i svaki čin vašeg dana na patenu uz Krista i na taj ćete način prožeti svoj život nadnaravnim.
Sve će biti učinjeno za Boga i bit će ugodno Bogu. Učinite svoj život, uistinu, prinos Gospodinu. Ne zaboravimo da, dok uzdižemo ove molitve, sam Krist ih predaje Bogu Ocu po moći Duha Svetoga.
3 - Liturgija euharistije.
Liturgija euharistije je najvažniji dio mise. Predstavljamo kruh i vino koji će biti preobraženi u Kristovo tijelo i krv. Prikupljamo milostinju za cijelu Crkvu i molimo nad prinosima.
Predgovor i predstavljanje ponuda
U Predgovoru zahvaljujemo i slavimo Boga, Trojedinog, i upućujemo molitvu. Riječ dolazi iz latinskog: pre – factum. Znači “prije događaja”. I tako se naziva jer dolazi neposredno prije najvažnijeg dijela cijele mise: Evanđeoske molitve.
U prefaciji se vodi dijalog sa svećenikom, koji uvijek kaže: “Podignimo svoja srca. Već su uzdignuta Gospodinu.” To je zato što smo u prefaciji zahvalili Bogu, priznali njegova djela ljubavi i slavili ga.
U ovom trenutku iznosimo prinos, kruh i vino. Jednostavnost ove hrane podsjeća nas na dječaka koji je donio svoje darove Isusu: pet hljebova i dvije ribe. To je bilo sve što je imao, ali ta mala količina, položena u Isusove ruke, pretvorila se u obilje i bilo je dovoljno da nahrani veliku gomilu, a još je i ostalo.
Na taj način, naše jednostavne prinose kruha i vina, položeni u Gospodnje ruke, također će se pretvoriti u obilje – u Tijelo i Krv Kristovu – kako bi nahranili mnoštvo koje gladuje za Bogom.
Na svakoj misi mi smo ta gomila! Uz ovaj kruh i vino simbolično nudimo i nešto od sebe Bogu.
Nudimo Mu svoje napore, svoje žrtve, svoje radosti i svoje tuge. Nudimo Mu svoju slabost da bi kroz nas mogao učiniti velike stvari.
Ovo je unutarnji stav kojem nas liturgija vodi: uzdižući naša srca da bismo bili spremni za najvažniji trenutak: kada Krist postane prisutan u svom Tijelu i Krvi.
Umivaonik
Dok svećenik pere ruke, ponavljaj u sebi molitvu koju moli u srcu: 'Gospodine, opri svu moju krivnju i očisti me od grijeha!'
Na misi Gospodin Isus, postajući «slomljeni kruh» iz ljubavi prema nama, predaje se nama i dijeli s nama svu svoju milost i ljubav, obnavljajući naša srca, naše živote i naše odnose s njim i s našom braćom i sestrama. Papa Franjo.
Epikleza, ili prizivanje Duha Svetoga: molitva
Euharistijska molitva obuhvaća sve molitve koje okružuju trenutak posvećenja. Pozivamo s jednim Molitva Duhu Svetomu u ovom trenutku, kada “Crkva moli Oca da pošalje svoga Svetoga Duha (...) na kruh i vino, da oni, po njegovoj moći, budu preobraženi u Tijelo i Krv Isusa Krista” (Katekizam katoličke Crkve, br. 1353).
Kao što je Duh Sveti sišao na Djevicu Mariju da začne i rodi Isusa u sebi, tako sada zazivamo Duha Svetoga da siđe na ove darove i učini Krista prisutnim među nama.
“Moramo uzdići svoja srca k Gospodinu, ne samo kao ritualni odgovor, nego kao izraz onoga što se događa u tom srcu koje se uzdiže i povlači druge uz sebe.” Papa Benedikt.
Slijedi trenutak kada se kruh i vino – dvije vrlo jednostavne namirnice – donose na oltar; svećenik će ih prinijeti Bogu kako bi Krist postao prisutan u Euharistiji i kako bi nas također preobrazio, čineći nas boljim ljudima, sličnijima Njemu.
Himna: pjesma hvale Bogu
Tekst je preuzet iz Svetog pisma. Prvi dio je himna koju smo naučili od zbora anđela, a koju je prorok Izaija čuo kako pjevaju Bogu pokraj Njegova prijestolja. Ponavljano 'Tri puta svet' podsjeća nas na tri božanske osobe Svetog Trojstva.
Drugi dio je aklamacija upućena Isusu dok ulazi u Jeruzalem jašući na magarcu na Cvjetnicu: “Blagoslovljen onaj koji dolazi u ime Gospodnje, hosana!”
Radovali su se i slavili Isusa, dugo očekivanog kralja, dok je ulazio u njihov grad. Na misi i mi slavimo Krista, koji se sprema prisustvovati među nama. Zato možemo reći da je 'Sveto' pjesma koju pjevaju ljudi i anđeli dok se okupljamo da slavimo Boga.
Konsekracija: kruh i vino pretvaraju se u tijelo i krv Isusa. (Doxology)
«Moć Kristovih riječi i djela, i darovi Duha Svetoga učiniti Njegovo Tijelo i Krv, i Njegovu žrtvu na križu jednom zauvijek, sakramentalno prisutnima pod oblicima kruha i vina» Katekizam Katoličke Crkve, br. 1353.
Sada smo stigli do srca Euharistijskog molitvenog predloga, najvažnijeg dijela mise. U skladu s zapovijedi koju je Isus dao svojim apostolima: “Činite ovo meni na spomen”, svećenik, djelujući u osobi Krist, izgovara riječi ustanovljenja Euharistije, iste one riječi koje je Isus izgovorio na dan Posljednje večere.
(...) Koju dubinu nose ove riječi: 'Ovo je moje Tijelo; ovo je kalež moje Krvi!' One nas ispunjavaju sigurnošću, jačaju našu vjeru, održavaju našu nadu i obogaćuju našu ljubav. Da: Krist živi; On je isti kao što je bio prije dvije tisuće godina i živjet će zauvijek, prateći nas na našem putovanju. Još jednom nam se približava kao suputnik, baš kao u Emausu, da nas okrijepi i podrži u svim našim nastojanjima.
Stvarna prisutnost Isusa rezultat je neizrecivog otajstva koje se ostvaruje kroz transubstancijaciju, pred kojom ne može biti drugog odgovora nego štovati Božju svemoć i ljubav. Zato klečimo kad dođe taj uzvišeni trenutak, koji čini samu srž euharistijskog slavlja. U takvim trenucima svećenik je instrument Gospodnji, djelujući in persona Christi.
4 - Završni obred
Sveta misa završava onako kako smo je započeli, znamenjem križ. Možemo otići u miru, jer smo vidjeli Boga, susreli Ga i obnovljeni smo da nastavimo misiju koju nam je Bog povjerio. Na kraju mise svećenik nam daje završni blagoslov.
Obrasci koji dovršavaju proslavu su:
Završni blagoslov
Primili smo blagoslov svećenika. Neka riječi “Idi u miru” budu odraz dobro proslavljene svete mise.
Riječ 'blagoslov' dolazi od dviju riječi: 'dobar' i 'reći'. Kada Bog To o nama govori dobro; Njegova Riječ nas doista izdvaja i daje nam milost da vodimo dobru borbu vjere. I tako se misa završava, a mi smo spremni nastaviti svoje kršćansko življenje.
Zahvala, završni dio mise
Kada je vrijeme predviđeno za zahvaljivanje tijekom mise prekratko, može biti dobra ideja produžiti zahvaljivanje za još nekoliko minuta na osobnoj razini, nakon što su svi dijelovi mise završeni.
Bibliografija:
carf@fundacioncarf.orgFiksni telefon: +34 914 029 082Mobitel: +34 638 078 51145 Conde de Peñalver.
