Što je plenarna indulgencija i kako se može dobiti?

Plenarna indulgencija je izvanredan dar Katoličke Crkve, koji daje potpuno otpust privremenog kažnjavanja koje ostaje nakon što su grijesi oprostili u sakrament ispovijedi.

Od 1983. godine, Kodeks kanonskog prava (kan. 992) i Katekizam Katoličke Crkve (br. 1471) definiraju indulgenciju na sljedeći način:

«Indulgencija je oprost pred Bogom vremenske kazne koja se duguje za grijehe—koji su već oprostjeni— u pogledu krivnje, koju dobrovoljni član vjernika, ispunjavajući određene uvjete, dobiva po posredovanju Crkve, koja, kao upraviteljica otkupljenja, s ovlastima raspodjeljuje i primjenjuje riznicu zadovoljština Krista i svetaca.».

Sveti Josemaría On je također naglasio duhovnu dubinu indulgencija, rekavši: «Indulgencije su očitovanje Božje beskonačne milosti» (The Way, 310).

Razlika između pune i djelomične indulgencije

Puninske i djelomične indulgencije su izrazi Božje beskonačne milosti. Iako se razlikuju po opsegu, obje nas potiču da težimo svetosti kroz vjeru, molitvu i djela milosrđa.

The puna indulgencija To je izvanredan dar, jer potpuno otklanja privremenu tugu koja ostaje nakon oprosti od naših grijeha kroz sakrament ispovijedi. To je čin ljubavi koji nam omogućuje da pred Bogom stojimo pročišćeni i oslobođeni od svake mrlje koja bi nas mogla udaljiti od Njegove prisutnosti.

S druge strane, djelomični oprost Obuhvaća samo dio ovog pokore, ali to ne umanjuje njegovu važnost. To je važan korak koji nas potiče da nastavimo napredovati na našem duhovnom putu, nudeći naše molitve, žrtve i dobra djela kao konkretne znakove pokajanja i vjere.

Papa Franjo je to jasno objasnio tijekom svoje opće audijencije 9. ožujka 2016., navodeći da «Punindulženje je dar koji nam pomaže da se približimo Bogu i živimo svetiji život.»Zato moramo zapamtiti da su plenarne indulgencije poziv da koračamo prema svetosti s nadom i pouzdanjem u božansko milosrđe.

Svaki put kad pribjegavamo indulgencijama, obnavljamo svoju predanost obraćenju i ponovno potvrđujemo da je Božja ljubav uvijek spremna primiti nas i pružiti nam novi početak. Koja bi veća utjeha mogla postojati od spoznaje da se kroz te prakse približavamo Očevu ljubaznom srcu?

Uvjeti za dobivanje plenarnog oprosta

Papa Benedikt XVI., u svojoj poruci za korizmu 2008., izjavio je: «Oprost grijeha ne može se razumjeti kao neka vrsta 'popusta' na kaznu koja pripada za grijeh, nego kao pomoć prema radikalnijoj obraćenosti». Oprost je iskrena prilika da se posvetimo putu prema svetosti i obnovimo naš odnos s Bogom.

1. Sakramentalno ispovijedanje: Ovaj sakrament nam omogućuje da ostanemo u stanju milosti i da se pomirimo s Bogom. U činu ispovijed, nalazimo ljubazno zagrljaj Oca, koji je uvijek spreman oprostiti nam.
2. Euharistijsko pričest: primiti svetu pričest s pobožnošću. Kada pristupamo oltaru, nalazimo snagu za sveti život.
3. Molitva za namjere pape: Moleći Očenaš i Zdravo Marijo, povezujemo se s univerzalnom Crkvom. Ovaj jednostavan čin poziva nas da gledamo izvan vlastitih potreba i molimo za opće dobro.
4. Potpuno odvajanje od grijeha: Ovaj korak ne zahtijeva savršenstvo, ali zahtijeva iskrenu želju da se odvrati od grijeha, čak i od blagog grijeha. To je poziv da preispitamo svoja srca i živimo u skladu s Božjom voljom.
5. Izvršite radove obuhvaćene koncesijom: na primjer, molit se krunicom kao zajednica, čitajte Sveto pismo najmanje pola sata, ili adorirajte Presveti Sakrament, ili izvršavajte djela milosrđa, i duhovni i fizički.

Ispunjavanje ovih zahtjeva podsjeća nas da je Božja milost uvijek dostupna onima koji je traže s poniznošću i iskrenošću.

Kada se može dobiti plenarna indulgencija?

Postoje određeni osobito značajni prigodi kada se mogu dobiti plenarne indulgencije:

• Tijekom Svete godine ili Jubileja: izvanredna prilika za primanje obilnih milosti. Slavi se svakih 25 godina ili povodom posebnih prigoda koje odredi papa.
• 1. studenog, Dan svih svetih: Kad posjetimo groblje i molimo se za preminule, sjećamo se onih koji su prije nas otišli u vjeri i molimo se za njihove duše.
• 2. studenoga, Dušni dan: dan posvećen molitvi za duše u čistilištu, pokazujući našu dobrotvornost i jedinstvo sa zajednicom svetih.
• Tijekom Uskrsni tjedan: vrijeme osobite duhovne intenzivnosti, kada nas Križni put i proslave Muke Kristove duboko ujedinjuju s otajstvom Otkupljenja.
• Prva nedjelja nakon Uskrsa, Blagdan Božanskog milosrđa: Ustanovljena od strane svetog Ivana Pavla II., ova proslava ističe Božje beskonačno milosrđe i predstavlja posebnu priliku za stjecanje indulgencija.
• 15. rujna, Spomendan Blažene Djevice Marije Od Žalosnih Srca (2024.): dan za da prati Djevicu u njenoj tuzi i dublje proniknuti u misterij otkupiteljskog patnje.
• U liturgijskim službama poput Križnog puta: Predanim sudjelovanjem u ovoj rekonstrukciji Muke Kristove pozivamo se da se sjedinimo s Njegovom žrtvom i obnovimo svoju obraćenost.

Osim ovih određenih datuma, papa može odrediti i druge posebne prigode u kojima se mogu steći indulgencije. Svaka od tih prigoda približava nas milosrdnom srcu Božjem i poziva nas da živimo svoju vjeru.

Plenarna indulgencija i medalja svetog Benedikta

Na određenim prigodama Crkva daje priliku za stjecanje pune oprostnice u vezi s uporabom Medalja svetog Benedikta, pod uvjetom da su ispunjeni uobičajeni uvjeti: ispovijed, pričest, molitva za namjere Pape, odricanje od grijeha i izvršenje djela za koje se dodjeljuje indulgencija.

Među najznačajnijim prigodama na kojima se može steći plenarna indulgencija povezana s Medaljom sv. Benedikta su:

• Na blagdan svetog Benedikta (11. srpnja): sudjelovanjem u liturgijskim ili pobožnim službama u čast ovog sveca, nositelja vjere i zaštitnika od zla.
• Kada s pobožnošću nosite medalju svetog Benedikta: osobito kada je popraćena molitvom ispisanoj na njemu, čin koji potvrđuje naše pouzdanje u Božju milost da nas zaštiti od zla i obnovi našu vjeru.
• Po primitku blagoslovljene medalje svetog Benedikta: u kontekstu vjerske ceremonije, u kojoj se izražava namjera življenja prema načelima evanđelja koje je promicao sveti Benedikt.

Kako shvaćamo značenje i ljepotu darovanog punog oprosta, sve se više približavamo Božjem beskrajnom milosrđu. Na ovom putu vjere, rad Zaklade CARF je od presudne važnosti jer, uz vašu podršku, osposobljava svećenike i klerike za Katoličku crkvu – one koji će nas voditi i pratiti u našem odnosu s Bogom. Podržavanje Zaklade CARF znači da se više kršćana diljem svijeta može približiti Božjoj otkupiteljskoj milosti.