Edith Stein: život darovan za ljubav

Priča o Sveta Terezija Benedikta od Križa, čije je ime bilo Edith Stein, Njezin život je sjajan dokaz kako iskrena potraga za istinom u konačnici vodi do susreta s Kristom. Obilježen inteligencijom, predanošću i mučeništvom, njezin život i danas nadahnjuje mnoge žene koje se osjećaju pozvanima posvetiti se Bogu tijelom i dušom.

Iz Zaklade CARF, koja također podržava osposobljavanje redovnica, prisjećamo se njezina primjera kao uzora vjernosti, duhovne dubine i bezuvjetne ljubavi.

Mladić obilježen potragom

Edith Stein rođena je 12. listopada 1891. u Breslauu, gradu koji je tada bio dio Njemačkog Carstva. Bila je najmlađa od jedanaestero djece u prakticiranoj židovskoj obitelji. Njena majka, žena nepokolebljive vjere i snažnog karaktera, bila joj je uzor hrabrosti i odgovornosti. Međutim, tijekom adolescencije, Edith je prestala moliti i proglasila se ateisticom. Bila je briljantna mlada žena, nezadovoljna lakim odgovorima i odlučna da sama pronađe istinu.

Preselila se u Göttingen kako bi studirala filozofiju, gdje je postala učenica i suradnica poznatog filozofa Edmunda Husserla, osnivača fenomenologije. Njezino filozofsko istraživanje nije bilo samo akademsko zanimanje: nastojala je razumjeti duboku strukturu ljudskih bića, njihovo dostojanstvo, njihovu slobodu i njihov odnos sa svijetom. Edith je također bila zainteresirana za patnju, suosjećanje i unutarnje iskustvo ljudi.

Njena intelektualna iskrenost dovela ju je do toga da se otvori svjedočanstvu kršćanske vjere. Primjer prijatelja vjernika, kontakt s tomističkom mišlju i, prije svega, čitanje života svetaca, počeli su joj dirnuti srce. Posebno ju je duboko dirnuo mir s kojim se kršćanska prijateljica suočila sa smrću svog supruga, što ju je navelo da se zapita odakle dolazi ta nepokolebljiva nada.

Prekretnica se dogodila ljeti 1921., tijekom boravka kod prijatelja. Nasumično je uzeo knjigu s police: bila je to autobiografija Sveta Terezija od Isusa. Pročitala ju je u jednom dahu tijekom noći, a kad je završila, rekla je: “Ovo je istina.” Taj susret sa španjolskom karmelićanskom sveticom bio je unutarnje otkrivenje za Edith. U njoj je otkrila ne samo istinu kršćanstva, već i duhovni put koji je ugasio njezinu žeđ za smislom i ispunjenjem.

Susret s Kristom

Ubrzo nakon tog ključnog čitanja, Edith Stein zatražila je krštenje. Sakrament je primila 1. siječnja 1922., u dobi od 30 godina, u dominikanskoj crkvi u Speyeru. Od tada je živjela duboku, spokojnu i dosljednu vjeru. Njezin način života radikalno se promijenio: počela je svakodnevno pohađati misu, intenzivno moliti i stavljati svoje znanje u službu istine objavljene u Kristu. U njoj se rodila nova Edith: slobodna žena, zahvalna i zaljubljena u Boga.

Tijekom sljedećih godina, spojila je svoj duhovni život s intelektualnim pozivom. Radila je kao učiteljica u katoličkoj školi, prevodila djela svetog Tome Akvinskog na njemački jezik i pisala filozofske eseje iz kršćanske perspektive. Sve što je prije tražila isključivo razumom, sada je shvaćala vjerom. Za nju su filozofija i teologija bili komplementarni putevi do punine istine.

U svom intimnom odnosu s Kristom počela je osjećati da nije dovoljno živjeti “za Njega” izvana: osjećala je da Gospodin od nje traži potpuno predanje, posvećeni život. Godinama ranije izrazila je želju da postane karmelićanka, ali obiteljske i profesionalne obveze su je sprječavale. Međutim, dolaskom nacističkog režima i sve većim progonom Židova, shvatila je da je njezino mjesto uz raspetoga Krista, posredujući za sve.

U listopadu 1933. ušla je u karmelićanski samostan u Kölnu. Tamo je uzela ime Terezija Benedikta od Križa. Bio je to radikalan korak, ali onaj koji je duboko željela. Pronašla je svoj pravi poziv: tišina, molitva i žrtva sada su bili središte njezina života. Ono što joj svijet nije mogao ponuditi, pronašla je u Božjoj ljubavi. U potpunosti je odgovorila na svoj poziv.

Karmelićanski poziv

Edith je godinama osjećala sve veću želju da svoj život u potpunosti posveti Bogu. Iako je isprva nastavila raditi kao učiteljica, spisateljica i predavačica, konačno je napravila korak koji je njegovala u molitvi: 1933. godine ušla je u karmelićanski samostan u Kölnu, gdje je uzela ime Terezija Benedikta od Križa.

Tamo je živjela u tišini, molitvi i pokori, produbljujući svoje sjedinjenje s Kristom i prinoseći svoj život za spasenje duša. Bila je svjesna opasnosti s kojom se suočavala zbog židovskog podrijetla tijekom nacističkog progona, ali nije odustala. Znala je da joj je mjesto podno križa.

Ponuđeni život

U svojoj karmelićanskoj ćeliji, Terezija Benedikta napisala je neka od svojih najdubljih djela. U njima je govorila o križu kao školi ljubavi, kao mjestu gdje se duša sjedinjuje s Kristom u njegovoj otkupiteljskoj žrtvi. “Prihvatiti križ”, napisala je, „znači pronaći Krista u njemu.“.

Njezin poziv nije bio bijeg od svijeta, već radikalno uranjanje u misterij ljudske patnje, rođeno iz ljubavi. U Karmelu je molila za svoj narod, za Crkvu, za cijeli svijet. Njezino posvećenje nije bila izolacija, već zagovor.

Godine 1942. uhapšena je zajedno sa sestrom Rosom, također konvertitkinjom. Dana 9. kolovoza obje su ubijene u Auschwitzu. Ispunila je svoju želju: ponuditi svoj život, kao žrtvu ljubavi, za Krista i za čovječanstvo.

Primjer za ženska zvanja

Život svete Terezije Benedikte od Križa izvor je inspiracije za mnoge žene danas koje se osjećaju pozvanima na redovnički život. Ona uči da poziv nije ništa drugo nego ljubavni odgovor na Ljubav koja prva zove i da se isplati ostaviti sve iza sebe kada je blago Krist.

Edith Stein nije bila svetica koja je živjela lagodan život ili pronalazila trenutne odgovore. Tražila je, sumnjala, patila, obrazovala se, radila i razmišljala… i usred svega toga, čula je glas koji joj je govorio: “Dođi i slijedi me.” I sve je ostavila zbog Njega.

Njezino svjedočanstvo ohrabruje mnoge mlade žene iz cijelog svijeta koje se pitaju poziva li ih Bog da se posvete, da mu služe u zajednici, da žive u molitvi, da se potpuno predaju. Ove žene sada su dio redovničkih kongregacija, a Zaklada CARF pomaže im da se formiraju kako bi mogle velikodušno i pripremljeno odgovoriti na ovaj božanski poziv.

Svetac za naše vrijeme

Kanonizirao ga je sveti Ivan Pavao II. 1998., I proglašena suzaštitnicom Europe sljedeće godine, sveta Terezija Benedikta od Križa duboko je aktualna svetica i danas. Žena koja se nije odrekla razuma, već ga je stavila u službu vjere. Mučenica koja nije mrzila, već je opraštala. Časna sestra koja se nije skrivala, već je sebe prinosila.

Njezin život je svjedočanstvo istine, ljubavi i nesebičnosti. I ona nas i danas nastavlja podsjećati da Bog još uvijek zove. Da postoje hrabre žene koje daju sve za Njega. I da zaslužuju našu podršku.

Iz Zaklade CARF: hvala onima koji kažu “da”

U Zakladi CARF, s radošću i nadom podržavamo ženska zvanja poput zvanja svete Terezije Benedikte. Znamo da njihova predanost mijenja svijet, iako to čine u tišini. Da njihova molitva održava Crkvu. Da njihovo posvećenje donosi plodove.

Zato želimo da mnogo više žena slijedi put kojim je hodala Edith Stein. Da čuju taj glas koji zove. Da mu se odazovu. I da pronađu, poput nje, ispunjenje u potpunom darivanju sebe.