{"id":234066,"date":"2026-10-20T02:00:00","date_gmt":"2026-10-20T00:00:00","guid":{"rendered":"https:\/\/fundacioncarf.org\/?p=234066"},"modified":"2026-09-30T15:50:29","modified_gmt":"2026-09-30T13:50:29","slug":"el-dialogo-interreligioso-cultura-del-encuentro","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/fundacioncarf.org\/hr\/el-dialogo-interreligioso-cultura-del-encuentro\/","title":{"rendered":"Me\u0111ureligijski dijalog u kulturi susreta"},"content":{"rendered":"

\u0160ezdeset godina nakon objave povijesne koncilske deklaracije o odnosima Crkve s nekr\u0161\u0107anskim religijama, Sveta Stolica nudi dokument teolo\u0161ke i pedago\u0161ke dubine koji preispituje naslje\u0111e "Nostra aetate", procjenjuje izazove sada\u0161njosti i zacrtava budu\u0107e koordinate me\u0111ureligijskog dijaloga.<\/em><\/p>\n\n\n\n

Iskra tihe revolucije<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Dana 28. listopada 1965., usred \u017eara Drugog vatikanskog koncila, Katoli\u010dka crkva je objavila Deklaraciju Na\u0161a aetate<\/em> \u00abO odnosima Crkve s nekr\u0161\u0107anskim religijama.\u00bb Taj kratki, ali iznimno smjeli tekst ozna\u010dio je nepovratan pomak navode\u0107i da Crkva \u00abne odbacuje ni\u0161ta \u0161to je istinito i sveto u tim religijama\u00bb (NA 2).<\/p>\n\n\n\n

\u0160ezdeset godina kasnije, Dikasteriji za nauk vjere, za promicanje kr\u0161\u0107anskog jedinstva i za me\u0111ureligijski dijalog zajedni\u010dki su objavili prigodnu bilje\u0161ku "Put nade". Dokument, koji je odobrio Papa Lav XIV<\/a> Nakon audijencije s prefektima i tajnicima triju dikasterija, on se ne predstavlja kao birokratska procjena, ve\u0107 kao \u017eivi i hitni manifest za planet kojem prijeti polarizacija, povla\u010denje identiteta i posljedice rata.<\/em><\/p>\n\n\n\n

\u017didovski korijeni i esencijalno sje\u0107anje na Holokaust<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Bilje\u0161ka s novinarskom i historiografskom precizno\u0161\u0107u podsje\u0107a da\u00a0Na\u0161a aetate<\/em>\u00a0Nije nastao kao akademska vje\u017eba, ve\u0107 kao izravan odgovor na u\u017easno posljedice antisemitizma i Holokausta<\/a>. Dokument opisuje kako je sveti Ivan XXIII., pod utjecajem svog providonosnog susreta sa \u017eidovskim povjesni\u010darom Julesom Isaacom i zahvaljuju\u0107i posredovanju Marije Vingiani, naru\u010dio kardinalu Augustinu Bei da napi\u0161e tekst namijenjen zacjeljivanju odnosa izme\u0111u Crkve i \u017eidovskog naroda.<\/p>\n\n\n\n

U svom teolo\u0161kom razvoju, Bilje\u0161ka nagla\u0161ava da\u00a0Isus je bio \u017didov i nikada nije prestao biti takav.<\/em>. Pozivaju\u0107i se na teologiju 20. stolje\u0107a, on potvr\u0111uje da je u Utjelovljenju Rije\u010d postala "\u017eidovsko tijelo". Stoga \u017eidovsko-kr\u0161\u0107anski dijalog nije diplomatska opcija ili sekundarna praksa, ve\u0107 unutarnji element za Crkvu kako bi razumjela vlastiti identitet i bitna komponenta njezine misije.\u00a0<\/p>\n\n\n\n

Bo\u017eji savez sa \u017eidovskim narodom je\u00a0neopoziv<\/em>(usp. Rim 11,29). Istodobno, tekst odr\u017eava ispovijedanje Krista kao jedinog Otkupitelja. Poja\u0161njava da to stoga ne podrazumijeva podr\u017eavanje dvaju paralelnih puta spasenja, ve\u0107 prepoznavanje da \u017eidovska religioznost kakva se \u017eivi danas ostaje aktivna vrijednost koja oboga\u0107uje kr\u0161\u0107ane. \u00abOno \u0161to je Isus doprinio kr\u0161\u0107anstvu kao \u017eidovskoj ba\u0161tini dio je teolo\u0161ke strukture samog kr\u0161\u0107anstva\u00bb (Put nade<\/em>, 11).<\/p>\n\n\n\n

Dokument tako\u0111er ponovno osu\u0111uje antisemitizam i ukazuje na sje\u0107anje na Holokaust kao trajno upozorenje na opasnost od rasne i vjerske mr\u017enje.<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Gospodin Ramiro Pellitero Iglesias<\/strong>, profesor emeritus pastoralne teologije na Fakultetu teologije Sveu\u010dili\u0161ta u Navarri.<\/p>\n\n\n\n

Objavljeno u\u00a0Crkva i novo evan\u0111elje<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Dijalog kao put do prijateljstva i mira<\/h3>\n\n\n\n

Nedavni nauci pape Lava XIV. pozivaju nas da dublje proniknemo u tu kulturu susreta. U svom susretu s predstavnicima razli\u010ditih vjerskih tradicija, odr\u017eanom u Metzu 28. rujna 2016., podsjetio nas je da dijalog ne zna\u010di odricanje od vlastitog identiteta, ve\u0107 njegovo \u017eivljenje s otvoreno\u0161\u0107u i po\u0161tovanjem prema onima koji su druga\u010diji.<\/p>\n\n\n\n

Za Papu, me\u0111ureligijski dijalog ima specifi\u010dnu svrhu: poticati prijateljstvo, mir i priznavanje dostojanstva svake osobe. U svijetu obilje\u017eenom sukobima i podjelama, razli\u010dite vjerske tradicije pozvane su zajedno doprinijeti kulturi koja odbacuje svaku upotrebu vjere za opravdanje nasilja.<\/p>\n\n\n\n

Ova perspektiva izravno je povezana s duhom Na\u0161a aetate<\/em> i s nedavnom Bilje\u0161kom Put nade<\/em>, \u0161to nas poti\u010de da nastavimo graditi mostove znanja, po\u0161tovanja i suradnje me\u0111u vjernicima.<\/p>\n\n\n\n

\n

Duh Na\u0161a aetate<\/em> Nastavlja osvjetljavati put Crkve. Crkva prepoznaje da sve religije mogu odra\u017eavati "tra\u010dak Istine koja prosvjetljuje sve ljude" (br. 2) i tra\u017eiti odgovore na velike misterije ljudskog postojanja, stoga dijalog mora biti ne samo intelektualan, ve\u0107 duboko duhovan. <\/p>\n\n\n\n

Deklaracija poziva sve katolike - biskupe, sve\u0107enstvo, posve\u0107ene osobe i vjernike laike - da iskreno sudjeluju u dijalogu i suradnji sa sljedbenicima drugih religija, prepoznaju\u0107i i promi\u010du\u0107i sve \u0161to je dobro, istinito i sveto u njihovim tradicijama (usp. ibid.<\/a><\/em>To je danas nu\u017eno u prakti\u010dki svakom gradu na svijetu gdje su, zbog ljudske mobilnosti, na\u0161e duhovne i kulturne razli\u010ditosti pozvane susresti se i bratski \u017eivjeti zajedno. <\/p>\n\n\n\n

Na\u0161a aetate<\/em> Podsje\u0107a nas da je pravi dijalog ukorijenjen u ljubavi, jedinom temelju mira, pravde i pomirenja, dok istovremeno \u010dvrsto odbacuje sve oblike diskriminacije ili progona, potvr\u0111uju\u0107i jednako dostojanstvo svakog ljudskog bi\u0107a (usp. Nema podataka<\/em>, 5).<\/p>\n<\/blockquote>\n\n\n\n

Isus i Samaritanka: dijalog po\u010dinje slu\u0161anjem<\/h3>\n\n\n\n

Evan\u0111elje nudi posebno zna\u010dajnu sliku za razumijevanje dijaloga izme\u0111u ljudi razli\u010ditih vjerskih tradicija: susret Isusa sa Samarijankom.<\/p>\n\n\n\n

U svojoj katehezi o Na\u0161a aetate<\/em>, Lav XIV. predstavio je ovu epizodu kao primjer dijaloga temeljenog na otvorenosti, iskrenom slu\u0161anju i prepoznavanju drugoga. Isus nadilazi kulturne i vjerske barijere kako bi susreo odre\u0111enu osobu.<\/p>\n\n\n\n

Iz ove perspektive, me\u0111ureligijski dijalog nije samo pronala\u017eenje zajedni\u010dkog jezika. On tako\u0111er uklju\u010duje u\u010denje slu\u0161anja, upoznavanje drugoga i prepoznavanje onoga \u0161to nas ujedinjuje bez skrivanja na\u0161ih razlika.<\/p>\n\n\n\n

\u0160ezdeset godina kasnije Na\u0161a aetate<\/em>, Ovaj stav ostaje poziv na izgradnju odnosa temeljenih na po\u0161tovanju, prijateljstvu i zajedni\u010dkoj potrazi za istinom.<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Sadr\u017eaj<\/h2>