Apostolska posjeta Leona XIV. \u0160panjolskoj u lipnju 2026. nije bila tek diplomatski ili liturgijski doga\u0111aj, nego poziv na duboku obnovu unutar Crkve i civilnog dru\u0161tva. <\/p>\n\n\n\n
Pod sloganom \u00abPogledaj gore!\u00bb<\/a>, pozvao je obrazovce da budu \u00abnovi niti za tkanje novih mre\u017ea\u00bb u umjetnosti dru\u0161tvenog dijaloga, \u0161to uklju\u010duje okupljanje i slu\u0161anje, dijalog i po\u0161tovanje. Rije\u010dima Benedikt XVI<\/a>, je istaknuo da je \u00abvjera ljubav i zato stvara poeziju i glazbu. Vjera je radost i zato stvara ljepotu\u00bb (Katekizacija<\/em> 21. svibnja 2008.). A Leon XIV. se zapitao mo\u017ee li Europa biti sama bez utjecaja vjere. <\/p>\n\n\n\n Upravo u svom obra\u0107anju vlastima, Lav XIV otkriva Europi \u2013 kroz njezinu veliku povijest posredovanja izme\u0111u jezika, religija i oblika znanja te spajanja povijesne djelatnosti s jasno\u0107om moralnog razuma \u2013 poziv da \u00abocijeni slo\u017eenost i prou\u010dava je\u00bb s vizijom za budu\u0107nost. Ovaj zadatak podrazumijeva prevladavanje polarizacije kroz razboritost, \u00abu\u010denje kretanja naprijed uz druge, zajedni\u010dkog rasta\u00bb, odbacivanje prividnih neprijatelja i predrasuda, kao i naivnog entuzijazma i besplodnih strahova, te poticanje kriti\u010dkog razmi\u0161ljanja i te\u017enje za op\u0107im dobrobiti.<\/p>\n\n\n\n \u0160panjolski doprinos okviren je svetcima koji su njegovali \u00abmisti\u010dnost otvorenih o\u010diju\u00bb: sveti Ivan od Kri\u017ea, svojim putovanjem od tamnih no\u0107i do svjetla; Sveta Terezija iz Avile<\/a>, s putovanjem iz \u00abunutarnjeg dvorca\u00bb prema samom srcu, kako bi otkrio kako svemir postaje dom; sveti Ignacije Loyolski, sa svojim naglaskom na razlu\u010divanje. \u010cak i danas, vje\u010dnost mo\u017ee pro\u017eimati svakodnevni \u017eivot, ujedinjuju\u0107i, u potrazi za svetosti, molitva<\/a> i dru\u0161tvena predanost. <\/p>\n\n\n\n U glavnom gradu je Louis XIV. obra\u0107ao Parlamentu kao sluga ljudske osobe i zagovornik ljudskog dostojanstva. Podsjetio je da se pravedno dru\u0161tvo mjeri sposobno\u0161\u0107u da za\u0161titi \u017eivot u njegovoj najkrhkijoj fazi: \u00abod za\u010de\u0107a do njegova prirodnog kraja\u00bb. Upozorio je da zakon gubi svoje zna\u010denje ako postane roba ili ako zanemaruje one koji nemaju snage da se njihovi glasovi \u010duju. Branio je obitelj<\/a> i slobodu izbora vrste obrazovanja za svoju djecu. <\/p>\n\n\n\n U crkvenom kontekstu papa je opisao okupljanje na stadionu Santiago Bernab\u00e9u kao \u00abzapanjuju\u0107i pogodak postignut od strane Crkve u Madridu\u00bb. Tamo je izlo\u017eio jednu od svojih sredi\u0161njih teolo\u0161kih tema: Crkvu kao \u00abobitelj koja u\u010di umjetnost polifonije\u00bb, gdje jedinstvo nije uniformnost, nego sklad koji cijeni raznolikost karizmi i odnose me\u0111u \u00abljudima od krvi i mesa\u00bb. Pohvalio je volontere jer utjelovljuju \u00abkvascu nesebi\u010dnosti\u00bb. U dru\u0161tvu koje je u isku\u0161enju profita, Lav XIV zagovarao je nesebi\u010dnu predanost kao obilje\u017eje \u00abBo\u017ejeg grada\u00bb koje mora pro\u017eimati javni \u017eivot.<\/p>\n\n\n\n Katalonska faza usredoto\u010dila se na ljepotu kao sredstvo evangelizacije. U bazilici Sveeta obitelj<\/a>, Papa Lav XIV opisao je Gaudijevu katedralu kao \u00abdjelo u nastajanju\u00bb koje simbolizira sam kr\u0161\u0107anski \u017eivot: nedovr\u0161eni projekt koji zahtijeva suradnju svih kao \u00ab\u017eive kamene\u00bb. Potvrdio je da su umjetnost i ljepota \u00abizvanredni kanali evangelizacije\u00bb u ovom dobu slike.<\/p>\n\n\n\n U opatiji Montserrat poruka se okrenula unutarnjem pomirenju. Dok je promatrao Djevicu i Dijete, Leo XIV potaknuo je vjernike da \u00abodlo\u017ee oklop\u00bb suda, kritike i agresije. Predlo\u017eio je \u00aboru\u017eanu i razoru\u017eavaju\u0107u mo\u0107 ljubavi\u00bb kao jedinu silu sposobnu iscijeliti rane uzrokovane nepravdom i podjelama. <\/p>\n\n\n\n Vrhunac putovanja, s obzirom na njegovo proro\u010dko zna\u010denje, bila je posjeta Kanarskim otocima. U sredi\u0161tu migracijskih ruta papa Leo XIV opisao je arhipelag kao \u00abmjesto gdje se Uskrsli objavljuje\u00bb kroz gostoprimstvo. Bio je nedvosmislen u izjavi da \u00abni jedan \u010dovjek nije otok\u00bb i da tajna srca le\u017ei u pozivu na susret.<\/p>\n\n\n\n Suo\u010div\u0161i se s tragedijom malih brodova, Petrov nasljednik, Lav XIV., o\u0161tro je osudio one koji \u00ab\u0161pekuliraju na o\u010daju\u00bb i pretvaraju tu\u0111u patnju u posao, upozoriv\u0161i ih da \u0107e morati odgovarati pred bo\u017eanskom pravdom. Migrantima je poru\u010dio: \u00abVa\u0161 \u017eivot nije za odbaciti; va\u0161a dostojanstvenost nije isprana valovima.\u00bb.<\/p>\n\n\n\n Velika lekcija s Kanarskih otoka za svekoliku Crkvu bila je poziv da dopustimo da nas evaneliziraju mali i siroma\u0161ni. Papa je zamolio katolike da osiguraju da integracija nije samo dru\u0161tveni zadatak, nego duhovni susret u kojem se prepoznaje \u00abmisteriozna Bo\u017eja mudrost upisana u tijelu\u00bb onih koji trpe.<\/p>\n\n\n\n Tijekom svog posjeta, Leo XIV pokazao je osobitu naklonost prema zaboravljenima. Govore\u0107i zatvorenicima u zatvoru Brians 1 (Barcelona), a potom i u svojim porukama, naglasio je da \u00ab\u017eivotne pogre\u0161ke ne definiraju identitet\u00bb i da pro\u0161lost ne bi trebala osu\u0111ivati budu\u0107nost. U bolnicama i me\u0111u starijima predlo\u017eio je ne\u0161to poput 'nauka o krhkosti', u kojem nas starost i bolest podsje\u0107aju na na\u0161u me\u0111usobnu ovisnost i na\u0161u potrebu za Bogom. <\/p>\n\n\n\n Dok se opra\u0161tao u luci Santa Cruz de Tenerife, pozivaju\u0107i se na Kristovo srce, koje je srce Evan\u0111elja, Leo XIV pozvao je da se \u00abovo more ljubavi\u00bb otvori svima. Ponovio je poziv \u00abPodignite o\u010di!\u00bb upravo prema Raspetome, koji je izvor oprosta, pomirenja i mira.<\/p>\n\n\n\n Papska posjeta Lav XIV<\/a> On poti\u010de mlade da uvijek tra\u017ee istinu, odbacuju\u0107i druge puteve: \u00abAko vas udaljava od Boga, to nije istina!\u00bb Poziva ih da budu pokreta\u010di dru\u0161tvenih promjena kao \u00abiskra novog \u010dovje\u010danstva\u00bb, sposobni promijeniti povijest kroz ljubav. <\/p>\n\n\n\n Ramiro Pellitero, <\/strong>Profesor emeritus na Fakultetu za teologiju Sveu\u010dili\u0161ta u Navarri.<\/p>\n\n\n\n Objavljeno u \"Religi\u00f3n Confidencial\", 17. lipnja 2026. Druga verzija ovog teksta objavljena je pod naslovom \"U\u010denje kretanja naprijed i zajedni\u010dkog rasta\" u \"Omnes\",\u00a0omnesmag.com<\/a>, 1. srpnja 2026.<\/p>\n\n\n\n
\n\n\n\n
\n\n\n\n