{"id":229764,"date":"2026-06-06T02:00:00","date_gmt":"2026-06-06T00:00:00","guid":{"rendered":"https:\/\/fundacioncarf.org\/?p=229764"},"modified":"2026-06-08T17:49:13","modified_gmt":"2026-06-08T15:49:13","slug":"ramiro-pellitero-sacerdote-profesor-teologia","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/fundacioncarf.org\/hr\/ramiro-pellitero-sacerdote-profesor-teologia\/","title":{"rendered":"Ramiro Pellitero: \u017eivot posve\u0107en teologiji, evangelizaciji i Sveu\u010dili\u0161tu Navarra"},"content":{"rendered":"

Po struci lije\u010dnik, sve\u0107enik<\/a> Kao znanstvenik i teolog, Don Ramiro Pellitero izgradio je karijeru duboko ukorijenjenu na Sveu\u010dili\u0161tu Navarra i u prou\u010davanju teologije, uvijek s naglaskom na preno\u0161enje vjere, dijalog s suvremenom kulturom i brigu za ljude.<\/p>\n\n\n\n

U ovom posebnom intervjuu objedinili smo oba razgovora: onaj koji je izvorno objavio Omnes, a koji se usredoto\u010dio na evangelizacija<\/a> danas, i onaj koji je organizirao Sveu\u010dili\u0161te u Navarri povodom njegova umirovljenja.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Intervju u Omnesu<\/strong><\/p>\n\n\n\n

\u00abEvangelizacija nije rasprava o idejama, nego susret s Isusom Kristom.\u00bb<\/h2>\n\n\n\n

Sude\u0107i po sloganu (\u201cPogledaj gore\u201d) i logotipu Pastirska posjeta Leona XIV. \u0160panjolskoj<\/a>, poruka koju \u017eeli prenijeti usredoto\u010dena je na ljepotu, jedinstvo i gostoprimstvo. S druge strane, u \u0160panjolskoj, kao i u mnogim drugim zemljama i okru\u017eenjima, \u017eivimo u vremenima polarizacije i sukoba, \u0161to mo\u017ee obeshrabriti one koji \u017eele dijeliti svoju vjeru. U tom kontekstu intervjuirali smo profesora Ramiroa Pellitera, predava\u010da pastoralne teologije na Sveu\u010dili\u0161te Navarra<\/a>.<\/p>\n\n\n\n

Kako danas mo\u017eemo razumjeti evangelizaciju (propovijedanje kr\u0161\u0107anske vjere), da ona bude izvor svjetla, a ne uzrok spora?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Jedan klju\u010d le\u017ei u razumijevanju da evangelizacija nije samo prijenos intelektualnih informacija ili rasprava o idejama, nego \u017eivi susret s osoba Isusa Krista<\/a>, koja preobra\u017eava ljudsko postojanje.<\/p>\n\n\n\n

U suo\u010davanju s sukobom, crkveno razlu\u010divanje djeluje kao kompas za tuma\u010denje \u00abznakova vremena\u00bb i propovijedanje vjere, uzimaju\u0107i u obzir specifi\u010dne stvarnosti ljudi i kultura.<\/p>\n\n\n\n

Kako bismo evan\u0111elizirali svijet na autenti\u010dan na\u010din, Crkva u cjelini i svatko od nas moramo se prvo dopustiti da budemo neprestano evan\u0111elizirani od Sveti Duh<\/a>.<\/p>\n\n\n\n

Kada se suo\u010davamo s dru\u0161tvenim izazovima ili unutarnjim podjelama, koju ulogu igra razlu\u010divanje koje spominjete?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Crkveno razlu\u010divanje nije organizacijska tehnika, nego zajedni\u010dka duhovna praksa koja omogu\u0107uje svakoj kr\u0161\u0107anskoj zajednici (bilo da je rije\u010d o obitelji, \u0161koli ili \u017eupi) da prepozna \u0161to Duh govori u vezi s problemima ili projektima koji se pojavljuju. Mo\u017ee se smatrati kr\u0161\u0107anskom vje\u017ebom klasi\u010dne kreposti razboritosti, u njezinu pravom smislu kao vodi\u010da za djelovanje.<\/p>\n\n\n\n

U sinodalnoj Crkvi ovaj nam dijalog poma\u017ee protuma\u010diti ljudski \u017eivot i stvarnost u svjetlu \u201ckerygma<\/a>\u201d (proglas Kristov), poma\u017eu\u0107i ljudima da donose odluke koje istinski unapre\u0111uju misiju.<\/p>\n\n\n\n

Koji bi osobni stavovi pomogli ubla\u017eiti napetosti u tako polariziranim okru\u017eenjima?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Potrebni su temeljni stavovi poput poniznosti, koja je nu\u017ena za osobnu preobrazbu, i iskrene spremnosti na slu\u0161anje. Prvo moramo slu\u0161ati Boga u molitvi i Crkvu u njezinu nauku; tako\u0111er je od presudne va\u017enosti da slu\u0161amo sebe i druge.<\/p>\n\n\n\n

Ova \u00abpedagogija razlu\u010divanja\u00bb podsje\u0107a nas da Bog s nama komunicira postupno, kroz ono \u0161to crkveni oci nazivaju bo\u017eanskom \u00abprizemljeno\u0161\u0107u\u00bb, prilago\u0111avaju\u0107i se na\u0161im ljudskim sposobnostima.<\/p>\n\n\n\n

Postoje oni koji se osje\u0107aju otu\u0111eno od Crkve jer je vide kao skup strogih pravila. Suprotno tome, drugi se boje da \u0107e se kr\u0161\u0107ansko nauku razrijediti. Kako im mo\u017eemo pokazati da je poruka Evan\u0111elja poruka istine i ljubavi i da nas poziva da budemo bliski ljudima?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Apsolutno! Moramo dati prednost \u00abputu ljepote\u00bb (Put ljepote<\/em>). Obrazovanje vjere je u\u010dinkovito kada doti\u010de ljudsko srce otkrivaju\u0107i sjaj i dobrotu kr\u0161\u0107anske istine. Nadalje, moramo prevladati dikotomiju izme\u0111u doktrine i \u017eivota, prepoznaju\u0107i da je svakodnevno postojanje \u00abteolo\u0161ki prostor\u00bb u kojem Bog nastavlja govoriti kroz doga\u0111aje \u017eivota i molitva<\/a>, oslanjaju\u0107i se tako\u0111er na vode\u0107a na\u010dela crkvene tradicije i jezik same vjere.<\/p>\n\n\n\n

Jedan obuka<\/a> Katekumenski pristup, kakav se prakticirao u ranim stolje\u0107ima (to jest, inicijacijski pristup), ne samo da pou\u010dava um, nego i poma\u017ee u razvoju vlastitog identiteta i osje\u0107aja pripadnosti.<\/p>\n\n\n\n

U digitalnom svijetu, gdje rasprave ponekad mogu biti \u017eestoke, kako mo\u017eemo biti glasnici mira?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Digitalna kultura je novi \u00abAreopag\u00bb koji nas izaziva da budemo komunikatori vjere. U ovom obliku komunikacije glavnu ulogu ima svjedo\u010danstvo (\u201cmartyria\u201d), koje govori glasnije od rije\u010di i mo\u017ee se ponuditi usred svakodnevnih aktivnosti, bez patroniziraju\u0107eg stava, kroz prijateljstvo i kulturne i dru\u0161tvene anga\u017emane, s mirno\u0107om i pozitivnim pogledom.<\/p>\n\n\n\n

Poznata izreka svetog Pavla VI. glasi: \u201cSuvremeni \u010dovjek vi\u0161e slu\u0161a svjedoke nego u\u010ditelje\u201d. Kao \u0161to je papa Franjo \u010desto govorio, moramo koristiti \u00ab\u017eivi jezik\u00bb milosr\u0111a, djeluju\u0107i kao \u00abterenski bolni\u010dki odjel\u00bb koji lije\u010di rane i dopire do onih koji su najudaljeniji, sve usmjeravaju\u0107i na Bo\u017eju spasiteljsku ljubav. S druge strane, ni\u0161ta od toga ne umanjuje vrijednost promi\u0161ljenog argumenta i intelektualnog oblikovanja.<\/p>\n\n\n\n

Kona\u010dno, kako uspostaviti ravnote\u017eu izme\u0111u vjernosti kr\u0161\u0107anskoj doktrini i osjetljivosti prema aktualnim pitanjima i osobnim okolnostima, a da pritom ne zapadnemo u ekstreme koji nas udaljavaju od stvarnosti?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Kr\u0161\u0107ansku misiju mo\u017eemo vizualizirati kao elipsu s dva \u017eari\u0161ta: jedno je odanost <\/a>Bo\u017eji plan spasenja (otkrivena bo\u017eanska volja) i, s druge strane, svijest o konkretnoj i slo\u017eenoj stvarnosti povijesti. Ovaj napetost je plodna i zahtijeva cjelovitu formaciju koja spaja doktrinalnu \u010dvrsto\u0107u s ljudskom zrelo\u0161\u0107u i dru\u0161tvenom osjetljivo\u0161\u0107u.<\/p>\n\n\n\n

Kao \u0161to sam ve\u0107 istaknuo, va\u017eno je uzeti u obzir okolnosti ljudi \u2013 koji su tako \u010desto ranjivi \u2013 i kultura, sa svojim snagama i slabostima. Tako\u0111er je va\u017eno poticati dijalog koji nas mo\u017ee obogatiti, istovremeno bacaju\u0107i novo svjetlo na probleme i poma\u017eu\u0107i nam da ih dublje istra\u017eimo \u2013 slu\u0161aju\u0107i kako ih drugi vide \u2013 te pro\u010di\u0161\u0107avati na\u0161e namjere.<\/p>\n\n\n\n

\u0160tovi\u0161e, mnogi problemi nemaju jedno rje\u0161enje i mogu se pristupiti na razli\u010dite na\u010dine. Na autocesti mo\u017eete voziti br\u017ee ili sporije ili ostati na jednoj ili drugoj strani svoje prometne trake, pod uvjetom da ne usporavate protok prometa niti ugro\u017eavate vlastiti \u017eivot ili \u017eivot drugih.<\/p>\n\n\n\n

Kr\u0161\u0107anski \u017eivot je autocesta koja mo\u017ee biti vrlo dobro osvijetljena. Ujedinjuju\u0107i Rije\u010d Bo\u017eju \u2014 \u010dija je punina Krist \u2014 s djelom Duha Svetoga (Rije\u010d i Duh \u010dine \u201cdvostruku misiju\u201d koja dolazi od Boga Oca), vjera postaje unutarnja stvarnost ili \u00abdruga priroda\u00bb, omogu\u0107uju\u0107i nam da jasnije vidimo, mudrije prosu\u0111ujemo doga\u0111aje, biramo \u010diniti dobro s mudro\u0161\u0107u i \u017eivimo \u017eivot u punini. Tako su u na\u0161em postojanju sjedinjeni navije\u0161tanje vjere i kr\u0161\u0107ansko iskustvo, nauka i \u017eivot. A sudjelovanje u evangelizaciji slu\u017eba je svima, kako bi mogli otkriti da je \u017eivot u Kristu put ispunjenja i ljepote.<\/p>\n\n\n\n

\"Ramiro<\/figure>\n\n\n\n

Intervju na Sveu\u010dili\u0161tu Navarra<\/strong><\/p>\n\n\n\n

\u201cUnutra nosim Sveu\u010dili\u0161te i zahvaljujem Bogu \u0161to mi je omogu\u0107io da budem dio ovog pothvata, na ovom mjestu i u ovom trenutku u kojem \u017eivimo.\u201d<\/h3>\n\n\n\n

Don Ramiro Pellitero<\/strong>, odr\u017eao je predavanje 24. travnja povodom svoje nadolaze\u0107e mirovine, kojem su prisustvovali predava\u010di, administrativno osoblje, studenti, \u010dlanovi obitelji i prijatelji. <\/p>\n\n\n\n

Kvalificiran \u2018Teologija laika prema Yvesu Congaru\u2019<\/strong>, U predavanju je izlo\u017eena evolucija razmi\u0161ljanja francuskog dominikanskog teologa o laicima. Istaknuto je da je u ranoj fazi \u2013 osobito 1953. godine u svojoj knjizi *Milestones for a Theology of the Laity* \u2013 Congar opisao laika kao kr\u0161\u0107anina koji Boga tra\u017ei kroz stvari ovoga svijeta, ali \u201cna na\u010din koji je jo\u0161 uvijek ovisio o donekle klerikalnoj viziji\u201d, kao rezultat stolje\u0107a tijekom kojih je \u201claicima dodjeljena samo pasivna uloga\u201d. U tom je kontekstu \u201crad, obitelj te kulturne i politi\u010dke odgovornosti nemale strogo teolo\u0161ku vrijednost\u201d, a misija Crkve shva\u0107ena je kao usmjerena isklju\u010divo prema Kraljevstvu nebeskom, bez pridavanja du\u017ene va\u017enosti ljudskoj povijesti. Iako je Congar nastojao ispraviti tu perspektivu i imao odlu\u010duju\u0107i utjecaj na teologiju laikata, ostavio je dojam odre\u0111ene neadekvatnosti kada je rije\u010d o obja\u0161njavanju poziv<\/a> i misija laika.<\/p>\n\n\n\n

Profesor Pellitero je istaknuo da je ovaj pogled preoblikovan na Drugom vatikanskom saboru, koji je shvatio Crkvu kao \u201cveliki sakrament spasenja ponu\u0111en svijetu\u201d i potvrdio da je \u201cmisija Crkve odgovornost svih kr\u0161\u0107ana\u201d. Naglasio je da se od tada laici opisuju kao oni koji \u201cpostaju sveti iznutra, unutar civilnog dru\u0161tva, kroz svoj rad i obitelji, kroz prijateljstva i kulturu\u201d, s poslanjem da \u201cupravljaju zemaljskim stvarima za Kraljevstvo Bo\u017eje\u201d, u komplementarnosti s poslanjem sve\u0107enika i redovni\u010dkim \u017eivotom. <\/p>\n\n\n\n

Tako\u0111er je istaknuo da je za Congara, nakon Sabora, Crkva izgra\u0111ena ne samo hijerarhijom, nego i mno\u0161tvom slu\u017ebi i drugih \u201cslu\u017ebi i karizama\u201d, te da \u201csvi mi \u010dinimo sve, ali na razli\u010dite na\u010dine\u201d. Objasnio je da je ta perspektiva u potpunosti razvijena u *Christifideles laici*, u kojem se navodi da je ono \u0161to je karakteristi\u010dno za laike njihova \u201csvjetovna narav\u201d, kroz koju su posve\u0107eni u i po prolaznim stvarima te su Crkva u samom srcu svijeta: \u201cZa njih postojanje i djelovanje u svijetu nisu tek vanjski okvir na njihovom putu prema Bogu, nego \u010dine sam taj put.\u201d.<\/p>\n\n\n\n

Tijekom nekoliko desetlje\u0107a predanosti pou\u010davanju, istra\u017eivanju i osobnom vodstvu, Ramiro Pellitero<\/strong> izgradio je karijeru koja je duboko povezana s Sveu\u010dili\u0161tem. Doktor po struci, sve\u0107enik<\/a> Kao znanstvenik i teolog, njegov akademski i osobni put odra\u017eava jednu konstantu: \u017eelju da s rigorozno\u0161\u0107u i toplinom razumije i prenese klju\u010dne aspekte vjere i njezin dijalog s suvremenom kulturom.<\/p>\n\n\n\n

Od svojih ranih dana kao student do imenovanja predava\u010dem na raznim fakultetima, njegovu je karijeru obilje\u017eavala usmjerenost na ljude, intelektualna otvorenost i jasna predanost slu\u017eenju Crkvi i dru\u0161tvu.<\/p>\n\n\n\n

\"iglesia
Sjemeni\u0161tarci poha\u0111aju nastavu iz teologije na crkvenim fakultetima Sveu\u010dili\u0161ta u Navarri.<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

Kako si zavr\u0161io na fakultetu?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Nakon \u0161to sam zavr\u0161io medicinski studij i obavio vojnu obavezu \u2013 koja je tada bila obavezna \u2013 preselio sam se u Rim<\/a>. Tamo sam zavr\u0161io A-levele iz teologije, koje sam ve\u0107 zapo\u010deo. Zatim sam do\u0161ao u Pamplona<\/a> da studiram teologiju. Prije toga sam nekoliko puta posjetio Sveu\u010dili\u0161te Navarra. Privukla me njegova atmosfera smirenosti i ozbiljnosti. Zato sam bio odu\u0161evljen \u0161to sam dobio priliku upisati taj studij. Nakon obrane diplomskog rada zare\u0111en sam za sve\u0107enika. Neposredno prije toga po\u010deo sam raditi kao asistent na predmetu Sistemska teologija. Nakon godinu dana pastoralnog rada u Barceloni vratio sam se na Teolo\u0161ki fakultet<\/a>. 

\u0160to biste istaknuli iz svog vremena na sveu\u010dili\u0161tu?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Istaknuo bih personaliziranu pa\u017enju koju sam dobio kao student, a koju sam potom nastojao pru\u017eiti svojim u\u010denicima kad sam postao u\u010ditelj. Tako\u0111er bih istaknuo profesionalan pristup gradivu, visoke standarde i \u017eelju da slu\u017eiti Crkvi<\/a> i dru\u0161tvu, ljubav i briga za sve\u0107enike i za sjemeni\u0161tarci<\/a> \u0161to mi je usa\u0111eno od samog po\u010detka. <\/p>\n\n\n\n

Koja su va\u0161a sje\u0107anja na rane dane na sveu\u010dili\u0161tu? <\/strong><\/p>\n\n\n\n

Sje\u0107am se da sam po\u010deo predavati na A-level teolo\u0161kom programu, u predmetu koji je tada prolazio kroz veliku obnovu: pastoralnu teologiju. Imao sam izvrsne mentore (prije svega Pedra Rodr\u00edgueza i Jos\u00e9 Luisa Illanesa, te druge predava\u010de kao \u0161to su Jos\u00e9 Mar\u00eda Casciaro, Lucas Francisco Mateo Seco i D. Jos\u00e9 Morales), koji su me poticali da se bavim djelima velikih teologa 20. stolje\u0107a, a da pritom ne izgubim iz vida teolo\u0161ku tradiciju kr\u0161\u0107anstva \u2013 za \u0161to sam uvijek bio zahvalan, jer upravo na tom raskri\u017eju le\u017ei izvor onoga \u0161to danas radimo.<\/p>\n\n\n\n

Oduvijek sam volio jezike i poticali su me da ih ozbiljnije prou\u010davam. Pokazao sam veliko zanimanje za uspon interneta i rada na mre\u017ei te za mogu\u0107nosti koje to pru\u017ea za izgradnju profesionalnih mre\u017ea u mnogim zemljama.
 
\u0160to vam se najvi\u0161e svi\u0111a u va\u0161em poslu?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Uvijek sam se na Sveu\u010dili\u0161tu osje\u0107ao kao kod ku\u0107e. Predavao sam ne samo na Teolo\u0161kom fakultetu, nego i na drugim fakultetima: Filozofskom, Prirodoslovnom i Fakultetu za sestrinstvo. Zbog moje prethodne karijere u Santiagu de Composteli, gdje sam prvo bio specijalizant iz histologije i patolo\u0161ke anatomije, a kasnije iz neurologije, te tako\u0111er zato \u0161to sam \u010detiri godine radio u kapelaniji Klinike Sveu\u010dili\u0161ta Navarra, oduvijek sam bio povezan s Medicinskim fakultetom. A tijekom svog najnovijeg akademskog razdoblja bio sam uklju\u010den i u Fakultet za obrazovanje i psihologiju. <\/p>\n\n\n\n

Privilegija je \u2013 iako nije uvijek lako \u2013 mo\u0107i kombinirati podu\u010davanje s istra\u017eivanjem i brigu o studentima; a, osim toga, kao sve\u0107enik, mo\u0107i pomo\u0107i mnogim ljudima u njihovom odnosu s Bogom. Me\u0111unarodna atmosfera Sveu\u010dili\u0161ta velika je pomo\u0107 u svemu tome.<\/p>\n\n\n\n

\"Facultades<\/figure>\n\n\n\n

Kako biste opisali svoje vrijeme na sveu\u010dili\u0161tu kao predava\u010d?<\/strong><\/h4>\n\n\n\n

Oduvijek sam u\u017eivao u podu\u010davanju, mo\u017eda zato \u0161to je u mojoj obitelji ve\u0107 bilo nekoliko u\u010ditelja, a \u0161tovi\u0161e, njihovo drugo prezime bilo je \u201cmaestro\u201d. <\/p>\n\n\n\n

Kad je rije\u010d o podu\u010davanju, uvijek sam nastojao pripremiti ne\u0161to novo, imaju\u0107i na umu potrebe u\u010denika. Poku\u0161ao sam prenijeti ono \u0161to sam nau\u010dio, i na isti na\u010din: olak\u0161ati im put, postupno ih vode\u0107i prema razini koju sam postigao, a istovremeno postavljaju\u0107i odgovaraju\u0107e standarde. <\/p>\n\n\n\n

U tom pogledu se sje\u0107am da sam, dok sam prisustvovao konferenciji u Rimu o Katekizmu Katoli\u010dke Crkve, imao priliku upoznati tada\u0161njeg kardinala Josepha Ratzingera, budu\u0107eg papu. Benedikt XVI<\/a>. Kad sam se predstavio i rekao da sam s Fakulteta teologije Sveu\u010dili\u0161ta u Navarri, njegova je trenuta\u010dna reakcija govorila sama za sebe: \u201cAh, imaju dobrih predava\u010da\u2026\u201d.<\/p>\n\n\n\n

Kako biste opisali svoj istra\u017eiva\u010dki rad?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Imao sam priliku obaviti postdoktorsko usavr\u0161avanje u Sjedinjenim Ameri\u010dkim Dr\u017eavama, to\u010dnije u Washingtonu D.C., gdje sam, osim \u0161to sam istra\u017eivao teologiju hispanoameri\u010dkih katolika, proveo nekoliko ljeta predavaju\u0107i na Katoli\u010dkom sveu\u010dili\u0161tu Amerike, koje je pridru\u017eeno Konferenciji katoli\u010dkih biskupa SAD-a. Prije i od tada se povremeno vra\u0107am u Sjedinjene Ameri\u010dke Dr\u017eave, uvijek s velikim zanimanjem, osobito za kateketska pitanja. <\/p>\n\n\n\n

Tako\u0111er sam proveo prili\u010dno puno vremena u Latinskoj Americi (Meksiko, Gvatemala, \u010cile, Kolumbija\u2026), gdje, osim \u0161to sam doprinosio sve\u0107eni\u010dka formacija<\/a>, Uspio sam sudjelovati u uspostavljanju poslijediplomskih programa za nastavnike vjeronauka u srednjim \u0161kolama. <\/p>\n\n\n\n

Na Teolo\u0161kom fakultetu dodijeljen mi je zadatak izrade nastavnog plana i programa za pastoralnu teologiju, a potom i asistentskog rada u podru\u010dju ekleziologije. U obje te uloge nastojao sam odr\u017eati i prenijeti sveobuhvatan pregled predmeta za koje sam bio odgovoran. Tako\u0111er sam se zainteresirao za pedagogiju vjere i imao sam sre\u0107u doprinijeti radu Vi\u0161eg instituta za religijske znanosti, slijede\u0107i stope Jaimea Pujola i Francisca Dominga. <\/p>\n\n\n\n

Trudio sam se s predano\u0161\u0107u prihvatiti izazov teologije koja je vjerna tradiciji koju smo naslijedili i, upravo iz tog razloga, otvorena za neprekidno obnavljanje potrebno da zadovolji evangelizacijske potrebe na\u0161eg vremena. <\/p>\n\n\n\n

\u0160to ti se najvi\u0161e svidjelo na sveu\u010dili\u0161tu?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Prilika za u\u010denje. Trudim se \u017eivjeti po ideji da postane\u0161 student prvog dana upisa, ali da nikada ne prestaje\u0161 (ili ne bi trebao prestati) biti student. Kao kr\u0161\u0107anin, radost rada na jedinstvu u \u017eivotu i s jasnom svrhom slu\u017eenja. Kao sve\u0107enik, imao sam mnoga iskustva u kojima sam gotovo dotaknuo Bo\u017eje djelo u ljudima. <\/p>\n\n\n\n

\u0160to si nau\u010dio na sveu\u010dili\u0161tu?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Nosim sa sobom, iznad svega, svoju zahvalnost Bogu \u0161to mi je dopustio da budem dio ovog rada, na ovom mjestu i u ovom trenutku kroz koji prolazimo. I mnogim ljudima koji ga odr\u017eavaju iz dana u dan. Imam prekrasna sje\u0107anja na osoblje administracije i uslu\u017enih slu\u017ebi. Iz mnogo razloga gajim posebnu naklonost prema Klinici. Tako\u0111er mislim na mnoge druge koje ne poznajem osobno, ali znam da su jednako va\u017eni za Sveu\u010dili\u0161te kao i ugledni profesori.<\/p>\n\n\n\n

\u0160to za vas zna\u010di posljednji sat? \u0160to \u017eelite prenijeti svojim u\u010denicima kroz njega?<\/strong><\/h4>\n\n\n\n

Ovo je jo\u0161 jedna prilika da s vama podijelim ne\u0161to \u0161to bi vam moglo biti korisno i da odgovorim na va\u0161e brige. Ka\u017eu da je obrazovanje jedna od stvari koje zaista poma\u017eu u\u010diniti svijet boljim mjestom. Naravno, prva osoba kojoj to poma\u017ee je u\u010ditelj. <\/p>\n\n\n\n

\u017delio bih vas podsjetiti da Bog vodi povijest, ljudski \u017eivot i ljudsku misao, a istovremeno nje\u017eno po\u0161tuje na\u0161u slobodu i tra\u017ei na\u0161 odgovor, kako bismo mogli rasti, prije svega, u ljubavi. I da je sveu\u010dili\u0161ni rad, sa svojom interdisciplinarnom dimenzijom, uvijek fascinantan pothvat. <\/p>\n\n\n\n

Za sve\u0107enika koji ovdje radi ili studira, to je tako\u0111er svakodnevna prilika da proslavu Euharistije pro\u0161iri na to jedinstveno oltarsko djelo koje \u010dine kampus i cjelokupni rad Sveu\u010dili\u0161ta, kako je rekao. Sveti Josemar\u00eda<\/a>. <\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Sadr\u017eaj<\/strong><\/p>