{"id":228432,"date":"2026-03-05T02:00:00","date_gmt":"2026-03-05T01:00:00","guid":{"rendered":"https:\/\/fundacioncarf.org\/?p=228432"},"modified":"2026-02-23T17:14:09","modified_gmt":"2026-02-23T16:14:09","slug":"la-paz-desarmante-y-la-fidelidad-papa-leon-xiv","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/fundacioncarf.org\/hr\/la-paz-desarmante-y-la-fidelidad-papa-leon-xiv\/","title":{"rendered":"Razoru\u017eavanje mira i vjernosti"},"content":{"rendered":"

Me\u0111u u\u010denjima pape Lava XIV. posljednjih tjedana, u svjetlu Jubilarna godina nade<\/a>, usredoto\u010dujemo se na njegovo\u00a0Poruka za 59. svjetski dan mira<\/em><\/strong>, \u0161to ozna\u010dava po\u010detak godine 2026., i njen\u00a0Apostolsko pismo \u201cOdanost koja gradi budu\u0107nost<\/a><\/strong>\u201d, kako bi se obilje\u017eila 60. obljetnica koncilskih dekreta\u00a0Optatam totius\u00a0<\/em>y\u00a0Red sve\u0107enika<\/em>.<\/p>\n\n\n\n

Revolucija razoru\u017eavaju\u0107eg mira<\/h2>\n\n\n\n

Poruka Leona XIV. za Svjetski dan mira (1. sije\u010dnja 2026.) nosi naslov: \u00abMir svima vama: prema \u2018nevooru\u017eanom i razoru\u017eavaju\u0107em\u2019 miru\u00bb. To je izravan i pro\u0161ireni odjek prvih rije\u010di koje je izgovorio kad je iza\u0161ao na balkon Bazilike sv. Petra u Vatikanu (8. svibnja 2025.).<\/p>\n\n\n\n

Mir koji je donio Uskrsli Krist \u2013 primje\u0107uje on u uvodu \u2013 nije puka \u017eelja, nego \u00abdonosi kona\u010dnu promjenu u onima koji ga primaju i, na taj na\u010din, u svemu stvorenju\u00bb (usp. Ef 2,14). Kr\u0161\u0107anska misija, koja u svom zra\u010dnom aspektu utjelovljuje mir pred tamom i tminom sukoba, nastavlja se kretati naprijed. Kroz progla\u0161enje nasljednika apostola i nastojanja tolikih Kristovih u\u010denika, ona je \u201cnajti\u0161a revolucija\u201d.<\/p>\n\n\n\n

Mir koji je donio Uskrsli Krist \u2013 primje\u0107uje on u uvodu \u2013 nije puka \u017eelja, nego \u00abdonosi kona\u010dnu promjenu u onima koji ga primaju i, na taj na\u010din, u svemu stvorenju\u00bb (usp. Ef 2,14). Kr\u0161\u0107anska misija, koja utjelovljuje mir svojom blistavom kvalitetom u kontrastu sa sumorno\u0161\u0107u i tamom sukoba, nastavlja se kretati naprijed. Kroz progla\u0161enje nasljednika apostola i poticaj tolikih Kristovih u\u010denika, ona je \u00abnajti\u0161a od revolucija\u00bb.<\/p>\n\n\n\n

\"paz<\/figure>\n\n\n\n

Krist donosi \u201cmir bez oru\u017eja\u201d <\/em>jer, suo\u010den s sukobom i nasiljem, On nudi druga\u010diji put. \u201cObu\u0107i svoj ma\u010d\u201d<\/em>, ka\u017ee on Petru (Ivan 18,11; usp. Matej 26,52). <\/p>\n\n\n\n

\u00abMir uskrslog Isusa je razoru\u017ean,\u00bb ka\u017ee Papa, 'jer je njegova borba bila razoru\u017eana, u odre\u0111enim povijesnim, politi\u010dkim i dru\u0161tvenim okolnostima. Kr\u0161\u0107ani, zajedno, moraju svjedo\u010diti o ovoj novoj stvarnosti, sje\u0107aju\u0107i se tragedija u kojima su tako \u010desto bili suu\u010desnici.\".\u00a0<\/p>\n\n\n\n

Nenaoru\u017eana \u201cborba\u201d<\/h3>\n\n\n\n

Isus, s druge strane, predla\u017ee put \u2013 \"protokol\", kako ga je nazvao papa Franjo \u2013 milosr\u0111a (usp. Mt 25,31\u201346).\u00a0<\/p>\n\n\n\n

Paradoksalno, danas se u odnosu izme\u0111u gra\u0111ana i onih na vlasti \u010dinjenica da nismo adekvatno pripremljeni za rat, da ne mo\u017eemo reagirati na napade ili odgovoriti na akte agresije, \u010dak smatra gre\u0161kom.\u00a0<\/p>\n\n\n\n

Ali ovo je samo vrh ledenog brijega dubljeg, ra\u0161irenijeg globalnog problema: ra\u0161irenog\u00a0l<\/em>razlog koji opravdava strah i dominaciju. \u00abDoista, odvra\u0107aju\u0107a snaga mo\u0107i \u2013 a osobito nuklearno odvra\u0107anje \u2013 utjelovljuje iracionalnost odnosa me\u0111u narodima koji se ne temelji na zakonu, pravdi i povjerenju, nego na strahu i dominaciji snage.\u00bb.\u00a0<\/p>\n\n\n\n

Neka etika bude va\u017enija od ekonomskih interesa.<\/h3>\n\n\n\n

Nije rije\u010d, ka\u017ee Leo XIV., o poricanju opasnosti koje nam prijete kao posljedica dominacije drugih. Prije svega, rije\u010d je o tro\u0161ku naoru\u017eavanja, s ekonomskim i financijskim posljedicama koje to podrazumijeva. I, drugo, i \u0161to je jo\u0161 temeljnije, o velikom kulturnom problemu koji poga\u0111a obrazovnu politiku. Time se zanemaruje put slu\u0161anja, susreta i dijaloga, kako je savjetovao Drugi vatikanski sabor (usp. Radost i nada<\/em>, 80).<\/p>\n\n\n\n

Stoga je, s jedne strane, potrebno \u00abosuditi goleme koncentracije privatnih gospodarskih i financijskih interesa koje guraju dr\u017eave u tom smjeru\u00bb. I, istovremeno, poticati \u00abprobu\u0111ivanje savjesti i kriti\u010dkog razmi\u0161ljanja\u00bb (vidi.\u00a0Svi smo bra\u0107a i sestre<\/em>, 4). \u00a0<\/p>\n\n\n\n

Papa nas poziva da udru\u017eimo snage \u00abda zajedno radimo na miru koji razoru\u017eava, miru koji proizlazi iz otvorenosti i evan\u0111eoske poniznosti\u00bb. I sve to \u2013 imajte na umu \u2013 ne samo kao eti\u010dki odgovor, nego i u skladu s kr\u0161\u0107anskom vjerom koja promi\u010de jedinstvo.\u00a0<\/p>\n\n\n\n

Kako bismo potaknuli uzajamno povjerenje<\/strong><\/h5>\n\n\n\n

Za po\u010detak, iz kr\u0161\u0107anske perspektive, dobrota je razoru\u017eavaju\u0107a. Mo\u017eda je to razlog za\u0161to je Bog postao dijete. Bog je odabrao preuzeti na\u0161u krhkost; dok smo mi, kako je istaknuo papa Franjo,\u00a0\u00ab<\/em>\u010cesto imamo obi\u010daj poricati svoja ograni\u010denja i izbjegavati ranjive i povrije\u0111ene ljude, koji imaju mo\u0107 dovesti u pitanje smjer kojim smo krenuli, kako kao pojedinci, tako i kao zajednica.\u00bb\u00a0<\/em>(Francisco,\u00a0Pismo uredniku *Corriere della Sera*,<\/em>\u00a014. o\u017eujka 2025.\u00a0<\/p>\n\n\n\n

U svom temeljnom dokumentu o kr\u0161\u0107anskom promi\u0161ljanju mira (enciklika\u00a0Mir na zemlji,<\/em>\u00a0(1963.), sveti Ivan XXIII. iznio je prijedlog za \u00absveobuhvatno razoru\u017eanje\u00bb, temeljen na \u00abobnovi srca i uma'\u00bb<\/em>. U tu svrhu, Leo XIV sada potvr\u0111uje da logiku straha i rata treba zamijeniti uzajamnim povjerenjem me\u0111u narodima i nacijama; bez popu\u0161tanja tendenciji da\u00a0\u00ab<\/em>pretvoriti \u010dak i misli i rije\u010di u oru\u017eje.\u00a0<\/p>\n\n\n\n

Papa Lav XIV tvrdi da religije trebaju pomagati ljudima da poduzmu taj korak, umjesto da \u010dine suprotno: zamjenjuju\u0107i vjeru politi\u010dkom borbom do te mjere \u2013 kako on proro\u010danski osu\u0111uje \u2013 da \u00abblagoslivljaju nacionalizam i pru\u017eaju vjersko opravdanje za nasilje i oru\u017eanu borbu\u00bb.<\/p>\n\n\n\n

Iz tog razloga \u2013 i obra\u0107aju\u0107i se prije svega vjernicima \u2013 on predla\u017ee: \u00abUz djelovanje sve je nu\u017enije njegovati molitvu, duhovnost te ekumenski i me\u0111uvjerski dijalog kao putove mira i jezike susreta izme\u0111u tradicija i kultura.\"\u00bb<\/em>.\u00a0<\/p>\n\n\n\n

A ovo ima obrazovne implikacije: da svaka kr\u0161\u0107anska zajednica postane dom mira i \u0161kola mira,\u00a0\u00ab<\/em>\u00bbgdje u\u010dimo otklanjati neprijateljstvo kroz dijalog, gdje se prakticira pravda i zagovara oprost; danas, vi\u0161e nego ikad, doista je potrebno pokazati da mir nije utopija, kroz pa\u017eljivu i generativnu pastoralnu kreativnost'.<\/p>\n\n\n\n

Jasno, dodaje Petrov nasljednik, ovo se osobito odnosi na politi\u010dare:\u00abE<\/em>To je razoru\u017eavaju\u0107i put diplomacije, posredovanja i me\u0111unarodnog prava, na\u017ealost opovrgnut sve u\u010destalijim kr\u0161enjima te\u0161ko ste\u010denih sporazuma, u kontekstu koji ne zahtijeva delegitimaciju, nego naprotiv ja\u010danje nadnacionalnih institucija.<\/p>\n\n\n\n

Rastavljanje srca, uma i \u017eivota<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Slijede\u0107i stope svojih prethodnika, Leo XIV osu\u0111uje \u017eelju za dominacijom i neograni\u010denim napredovanjem, siju\u0107i o\u010daj i poti\u010du\u0107i nepovjerenje, \u010dak i kada je preru\u0161ena u obranu odre\u0111enih vrijednosti.<\/p>\n\n\n\n

\u00abNa ovu strategiju \u2013 koju on predla\u017ee kao plod Jubileja nade \u2013 moramo odgovoriti razvojem svjesnih civilnih dru\u0161tava, odgovornih oblika udru\u017eivanja, iskustava nenasilnog sudjelovanja i praksi restorativne pravde na maloj i velikoj razini.\u00bb Sve se to temelji na antropolo\u0161kim i teolo\u0161kim osnovama, unutar okvira ljudskog bratstva (usp. Leo XIII,\u00a0O novim stvarima<\/em>, 35).<\/p>\n\n\n\n

Papa zaklju\u010duje da to zahtijeva, prije svega od vjernika, da \u00abponovno otkriju sebe kao hodo\u010dasnike i zapo\u010dnu u sebi proces odlaganja oru\u017eja srca, uma i \u017eivota, na \u0161to Bog ne\u0107e odgoditi odgovor \u2013 darom mira \u2013 ispunjavaju\u0107i svoja obe\u0107anja\u00bb (usp. Iz 2,4\u20135).\u00a0<\/p>\n\n\n\n

Plodna sve\u0107eni\u010dka vjernost<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Apostolsko pismo Odanost koja gradi budu\u0107nost<\/em>, potpisan od strane Leona XIV. 8. prosinca 2025., objavljen je krajem prosinca.<\/p>\n\n\n\n

Naslov sam sadr\u017ei prijedlog upu\u0107en sve\u0107enicima, kako je navedeno na po\u010detku: \u00abUstrajnost u misiji' apostolski<\/a> \u00bbnudi nam priliku da razmislimo o budu\u0107nosti sve\u0107eni\u010dke slu\u017ebe i da pomognemo drugima da spoznaju radost sve\u0107eni\u010dkog poziva\u201c (br. 1). \u201dPlodna vjernost' je dar koji se razumije i prima u kontekstu Crkve i njezine misije. Istovremeno sve\u0107eni\u010dka slu\u017eba ima va\u017enu ulogu u \u017eeljenom obnovi Crkve (usp.\u00a0Optatam totius,<\/em>\u00a0Predgovor).\u00a0<\/p>\n\n\n\n

Stoga poziv Leona XIV. da se ponovno preispitaju dekreti Sabora\u00a0Optatam totius<\/em>\u00a0y\u00a0Red prezbitera,<\/em>\u00a0gdje je cilj bio ponovno potvrditi sve\u0107eni\u010dki identitet, a istovremeno otvoriti slu\u017ebu novim perspektivama za doktrinalno produbljivanje. Reinterpretacija koja mora biti vo\u0111ena \u010dinjenicom da je, nakon Sabora, Crkvu Duh Sveti vodio da razvije saborsko u\u010denje o svojoj naravi komunija <\/em>\u00bbu skladu sa sinodalnim i misijskim pristupom' (br. 4).\u00a0<\/p>\n\n\n\n

Odr\u017eavanje Bo\u017ejeg darivanja \u017eivim i njegovanje bratstva<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Suo\u010deni s bolnim doga\u0111ajima, poput zlostavljanja ili napu\u0161tanja slu\u017ebe od strane nekih sve\u0107enika, Papa nagla\u0161ava potrebu za velikodu\u0161nim odgovorom na primljeni dar (usp. 2 Tim 1,6). Temelj mora biti \u201cpratiti Krista'.\u201d<\/em>, potpomognuta sveobuhvatnom i kontinuiranom formacijom. Od faze seminara nadalje, ova formacija stavlja poseban naglasak na \u201cafektivni\u201d aspekt (u\u010denje ljubiti kao \u0161to je Isus ljubio), ljudsku zrelost i duhovnu snagu. <\/p>\n\n\n\n

\u00abZajedni\u0161tvo, sinodalnost i poslanje zapravo se ne mogu ostvariti ako u srcima sve\u0107enika isku\u0161enje samoreferencijalnosti ne ustupi mjesto duhu slu\u0161anja i slu\u017eenja\u00bb (br. 13). Na taj na\u010din bit \u0107e u\u010dinkoviti u svojoj \u201cslu\u017ebi\u201d Bogu i ljudima povjerenima njihovoj skrbi.<\/p>\n\n\n\n

Unutar temeljnog bratstva koje nastaje me\u0111u kr\u0161\u0107anima kao rezultat kr\u0161tenja, me\u0111u sve\u0107enicima postoji, po sakramentu svetog reda, posebna bra\u010dna veza, koja je i dar i zadatak. Vije\u0107e to izra\u017eava ovako: \u00abSvaki je povezan s ostalim \u010dlanovima ovog prezbiterija posebnim vezama apostolske ljubavi, slu\u017ebe i bratstva\u00bb (Red sve\u0107enika<\/em>\u00a08).\u00a0<\/p>\n\n\n\n

Papa ka\u017ee da to zna\u010di, prije svega, za svakog pojedinca, \u00abnadvladavanje isku\u0161enja individualizma\u00bb (br. 15) i poziv na bratstvo, \u010diji korijeni le\u017ee u jedinstvu oko biskupa. Na institucionalnoj razini potrebno je promicati ekonomsku jednakost, osiguranje za bolest i starost, me\u0111usobnu skrb, kao i \u00abmogu\u0107e oblike zajedni\u010dkog \u017eivota\u00bb koji poti\u010du njegovanje duhovnog i intelektualnog \u017eivota, uz izbjegavanje mogu\u0107ih opasnosti usamljenosti (vidi.\u00a0Red sve\u0107enika\u00a0<\/em>8).\u00a0<\/p>\n\n\n\n

\n