{"id":224350,"date":"2025-09-30T06:00:00","date_gmt":"2025-09-30T04:00:00","guid":{"rendered":"https:\/\/fundacioncarf.org\/?p=224350"},"modified":"2025-09-29T12:20:34","modified_gmt":"2025-09-29T10:20:34","slug":"san-jeronimo-biblia-vulgata-amor-palabra-de-dios","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/fundacioncarf.org\/hr\/san-jeronimo-biblia-vulgata-amor-palabra-de-dios\/","title":{"rendered":"Sveti Jeronim: ljubav prema Bibliji"},"content":{"rendered":"

\u00ab"Ignorare Scripturas, Ignore Christum est"\u00bb<\/em> (Neznanje Svetog pisma je neznanje Krista.) Ova izjava, koju je prije vi\u0161e od \u0161esnaest stolje\u0107a skovao sveti Jeronim, ostaje jednako relevantna u Crkvi i danas. Sveti Jeronim tvrdi da vjera u Krista i ljubav prema njemu moraju biti utemeljeni na \u010dvrstom razumijevanju dobivenom izravno iz njegovog primarnog izvora objave: pisane Bo\u017eje Rije\u010di.<\/p>\n\n\n\n

Sveti Jeronim posvetio je cijeli svoj \u017eivot naizgled beskona\u010dnom zadatku: prevo\u0111enju Biblija <\/strong>na latinski, poznat kao Vulgata<\/strong>, Ovaj prijevod, koji je naru\u010dio papa Damaz I., ostaje va\u017ee\u0107i nakon 1500 godina i poslu\u017eio je kao referenca za razvoj Biblije Sveu\u010dili\u0161ta u Navarri. <\/p>\n\n\n\n

Za Zakladu CARF, \u010dija je jedna od osniva\u010dkih svrha pomaganje u formaciji bogoslova te biskupijskih i redovni\u010dkih sve\u0107enika, lik ovog crkvenog nau\u010ditelja i dalje je referentna to\u010dka za to kako Sveto pismo treba zauzimati bitno mjesto u \u017eivotu svakog kr\u0161\u0107anina, a na poseban na\u010din u \u017eivotu njegovih pastira.<\/p>\n\n\n\n

Tko je bio sveti Jeronim? Pustinjski lav i rimski u\u010denjak<\/h2>\n\n\n\n

Euzebije Hijeronim Sofronije, ro\u0111en oko 347. u Stridonu (Dalmacija), nije bio \u010dovjek blage naravi. Bio je \u017eestok, o\u0161trouman i asketski temperamentan. Me\u0111utim, svu tu strast usmjeravala je ljubav prema Kristu i Njegovoj Rije\u010di. <\/p>\n\n\n\n

Njegovo obrazovanje u Rimu u\u010dinilo ga je jednim od najbriljantnijih intelektualaca svog vremena, majstorom latinskog, gr\u010dkog i retorike. Ali san u kojem je optu\u017een da je "prije ciceronovski nego kr\u0161\u0107anin" potaknuo ga je da svoj intelekt u potpunosti posveti Bogu.<\/p>\n\n\n\n

Ta ga je predanost navela da potra\u017ei samo\u0107u pustinje Halkida u Siriji. Tamo se, usred pokore i molitve, posvetio prou\u010davanju jezika koji \u0107e biti klju\u010dan za njegovu budu\u0107u misiju: hebrejskog. Ovaj je rad oblikovao njegov duh i pru\u017eio mu filolo\u0161ke alate potrebne za pothvat kojeg se nijedan Latin nije usudio uhvatiti u ko\u0161tac s takvom strogo\u0161\u0107u.<\/p>\n\n\n\n

Njegov ugled znanstvenika dopro je do pape Damaza I., koji ga je imenovao svojim tajnikom u Rimu. Upravo je papa, zabrinut zbog kaoti\u010dne raznolikosti latinskih verzija Biblije koje su kru\u017eile (Vetus Latina<\/em>), povjerio je svetom Jeronimu zadatak izrade jedinstvenog i pouzdanog prijevoda.<\/p>\n\n\n\n

\"Grabado
Sveti Jeronim u svojoj radnoj sobi<\/em> (1514.), gravura Albrechta D\u00fcrera.<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

\u017divotna misija: Vulgata<\/h2>\n\n\n\n

Papino Damazovo povjerenstvo bio je po\u010detak zadatka koji \u0107e zaokupiti Sveti Jeronim<\/strong> Vi\u0161e od trideset godina. Nakon smrti svog za\u0161titnika, trajno se nastanio u Betlehemu, u \u0161pilji blizu mjesta gdje je Rije\u010d postala tijelom. Tamo, okru\u017een rukopisima i uz pomo\u0107 u\u010denika poput svete Pavle i svetog Eustohija Rimskog (oko 368. - 419.\/420.), koji je bio k\u0107i svete Pavle. Oboje su pratili svetog Jeronima na njegovom putovanju na Istok, nastaniv\u0161i se u Davidovom gradu.<\/p>\n\n\n\n

U \u010demu je bio genij svetog Jeronima? Njegovo revolucionarno na\u010delo Hebrejska istina<\/em> (hebrejska istina). Dok su postoje\u0107e latinske verzije bile prvenstveno temeljene na Septuaginti (gr\u010dkom prijevodu Starog zavjeta), Sveti Jeronim inzistirao je na povratku izvornim hebrejskim i aramejskim izvorima.<\/strong> Zbog toga je dobio nemalu kritiku od strane slavnih suvremenika, poput svetog Augustina, koji je sa sumnjom gledao na napu\u0161tanje tradicije Septuaginte, koju su koristili sami apostoli.<\/p>\n\n\n\n

Me\u0111utim, sveti Jeronim je ustrajao, uvjeren da samo crpe\u0107i iz izvornika mo\u017ee Crkvi ponuditi to\u010dniju verziju Biblije. Preveo je 46 knjiga Starog zavjeta. Htjeti<\/a> s hebrejskog (osim nekih koje je pregledao iz Vetus Latina<\/em>), te revidirao i preveo Evan\u0111elja i ostatak Novog zavjeta s izvornog gr\u010dkog. Rezultat je bila Vulgata, nazvana tako jer joj je cilj bio biti izdanje dostupno ljudima (vulgus<\/em>Bilo je to djelo erudicije, discipline i vjere.<\/p>\n\n\n\n

Ovaj je pothvat bio i filolo\u0161ka vje\u017eba i \u010din pastoralne ljubavi. Kao \u0161to dobro znaju oni koji su posve\u0107eni formaciji bogoslova i sve\u0107enika, u\u010diniti Bo\u017eju Rije\u010d dostupnom vjernicima na razumljiv i vjeran na\u010din sveta je misija.<\/p>\n\n\n\n

\u010cvrsto\u0107a Biblije svetog Jeronima<\/h3>\n\n\n\n

The Vulgata<\/strong> od Sveti Jeronim<\/strong> Daleko je nadma\u0161io svoju po\u010detnu svrhu. Vi\u0161e od tisu\u0107lje\u0107a bio je referentni biblijski tekst diljem kr\u0161\u0107anskog Zapada.<\/p>\n\n\n\n