{"id":224077,"date":"2025-09-12T06:00:45","date_gmt":"2025-09-12T04:00:45","guid":{"rendered":"https:\/\/staging.fundacioncarf.org\/?p=224077"},"modified":"2025-09-25T15:53:40","modified_gmt":"2025-09-25T13:53:40","slug":"santa-misa-se-habran-encontrado-con-cristo","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/fundacioncarf.org\/hr\/santa-misa-se-habran-encontrado-con-cristo\/","title":{"rendered":"Kriste, jesu li Ga susreli?"},"content":{"rendered":"

Kr\u0161\u0107anska vjera, sveta misa, ili je \u017eivi susret s Kristom ili nije. Zato nam Liturgija jam\u010di mogu\u0107nost takvog susreta s Njim.<\/p>\n\n\n\n

U pismu svojoj obitelji od 14. srpnja 1929. u New Yorku, Federico Garc\u00eda Lorca<\/a> Pi\u0161e: \u201cSve\u010danost u religiji je srda\u010dnost, jer je \u017eivi dokaz, za osjetila, neposredne Bo\u017eje prisutnosti. To je kao da ka\u017eemo: Bog je s nama, klanjajmo mu se i obo\u017eavajmo ga (...) To su izvrsni oblici, plemenitost prema Bogu.\u201d.<\/p>\n\n\n\n

Ne znam \u0161to je Federico imao u srcu i umu kada je napisao ove rije\u010di. Me\u0111utim, mogu pretpostaviti da su one manifestacija njegove pjesni\u010dke du\u0161e i njegova divljenja ljepoti susreta sa \u017eivim Bogom; i to \u010dinim jer je prije tih redaka napisao: \u201cSada razumijem \u017earki spektakl, jedinstven u svijetu, koji je misa u \u0160panjolskoj.\u201d.<\/p>\n\n\n\n

Sveta misa, susret sa \u017eivim Kristom<\/h3>\n\n\n\n

U svom apostolskom pismu \u201cDesiderio Desideravi<\/em>\u201d", u odjeljku Liturgija: mjesto susreta s Kristom<\/em> Papa Franjo je napisao: \u201cOvdje le\u017ei sva sna\u017ena ljepota Liturgije (...) kr\u0161\u0107anske vjere, bilo da je to \u017eivi susret s Njim, ili nije. Liturgija nam jam\u010di mogu\u0107nost takvog susreta. Nejasno sje\u0107anje na Posljednju ve\u010deru nije dovoljno; moramo biti prisutni na toj Ve\u010deri, mo\u0107i \u010duti Njegov glas, jesti Njegovo Tijelo i piti Njegovu Krv: trebamo Ga.\u201c. <\/p>\n\n\n\n

U euharistiji i u svim sakramentima zajam\u010dena nam je mogu\u0107nost susreta s Gospodinom Isusom i da nas dosegne snaga njegova Pashe. Spasenjska snaga Isusove \u017ertve, svake njegove rije\u010di, svake njegove geste, pogleda i osje\u0107aja, dose\u017ee nas u slavlju sakramenata\u201d (br. 10-11).<\/p>\n\n\n\n

\u201c\u017divi susret s Kristom.\u201d A ako je Isus Krist prisutan i djeluje u svim sakramentima, \u010dini to na vrlo poseban, sakramentalni na\u010din u svetom Misa<\/a>.<\/p>\n\n\n\n

\u00abTo je Kristova \u017ertva, prinesena Ocu uz suradnju Duha Svetoga: prinos beskona\u010dne vrijednosti, koji ovjekovje\u010duje Otkupljenje u nama. (...) Sveta misa nas tako stavlja pred iskonske otajstva vjere, jer je to sam dar Trojstva Crkvi. To obja\u0161njava za\u0161to je ona sredi\u0161te i korijen kr\u0161\u0107anskog duhovnog \u017eivota (...) <\/p>\n\n\n\n

U misi se \u017eivot milosti, koji je u nas polo\u017een kr\u0161tenjem i koji se ja\u010da krizmom, usmjerava prema svojoj punini. \"Kad sudjelujemo u euharistiji\", pi\u0161e sveti \u0106iril Jeruzalemski, \u00bbdo\u017eivljavamo pobo\u017eanstvenu produhovljenost Duha Svetoga, koji nas ne samo suobli\u010duje Kristu, kao \u0161to se doga\u0111a u kr\u0161tenju, ve\u0107 nas i u potpunosti kristificira, pridru\u017euju\u0107i nas punini Krista Isusa\u201c (Josemar\u00eda Escriv\u00e1). Krist prolazi, br. 86 i 87<\/a>).<\/p>\n\n\n\n

\"cristo<\/figure>\n\n\n\n

Ljepota liturgije u svetoj misi<\/h3>\n\n\n\n

Ovi tekstovi o ljepoti Liturgije izra\u017eenoj u slavljenju svete mise pali su mi na pamet u nedjelju poslijepodne. Nakon \u0161to sam se brinuo o bolesnoj osobi, oti\u0161ao sam u crkvu provesti neko vrijeme s Gospodinom. Bilo je \u010detvrt sata prije mise u 20 sati. \u017dupljani su po\u010deli pristizati, tihi i s odre\u0111enim po\u0161tovanjem. Velik broj mu\u0161karaca nosio je kratke hla\u010de, a manji broj \u017eena tako\u0111er.<\/p>\n\n\n\n

Bi li nosili tu odje\u0107u na obiteljskoj zabavi prijatelja? Ili na sastanku sa svojim \u0161efovima u svojoj profesionalnoj struci? Bi li nosili tu odje\u0107u za primanje nagrade za profesionalni nastup, objavljenu knjigu itd.?<\/p>\n\n\n\n

Na ulazu u crkvu nije bilo onih znakova - kojih se svi \u010ditatelji sigurno sje\u0107aju - koji zabranjuju ulazak u crkvu odjevenima na taj na\u010din. Mo\u017eda sve\u0107enici ne bi ni\u0161ta rekli da su ih vidjeli kako tako pristupaju pri\u010desti u drugim prilikama.<\/p>\n\n\n\n

Dobar broj - vi\u0161e od stotinu - tih mu\u0161karaca i \u017eena pristupio je oltaru kako bi primili pri\u010dest. \u010cim je misa zavr\u0161ila, crkva se ispraznila. Sve\u0107enik je odr\u017eavao unutarnju ti\u0161inu jedva pola minute nakon \u0161to je o\u010distio oltar, ne kleknuv\u0161i dok je prolazio pred Svetohrani\u0161tem. A vjernika koji su ostali u crkvi zahvaljuju\u0107i Bogu \u0161to su primili euharistiju bilo je jedva dvanaest. Jesu li \u017eupljani bili svjesni da su susreli Sina Bo\u017ejega koji je postao \u010dovjekom? I da su svaki trenutak mise do\u017eivjeli s Isusom i primili ga u Presvetom Oltarskom Sakramentu?<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Izvornik objavljen u Religija povjerljivo<\/a><\/strong><\/p>\n\n\n\n

Ernesto Juli\u00e1<\/strong>, ernesto.julia@gmail.com<\/p>\n\n\n\n

Sadr\u017eaj<\/h2>