{"id":183199,"date":"2022-03-28T08:00:39","date_gmt":"2022-03-28T06:00:39","guid":{"rendered":"https:\/\/staging.fundacioncarf.org\/picasso-y-max-jacob\/"},"modified":"2024-05-10T11:18:56","modified_gmt":"2024-05-10T09:18:56","slug":"picasso-y-max-jacob","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/fundacioncarf.org\/hr\/picasso-y-max-jacob\/","title":{"rendered":"Picasso i Max Jacob"},"content":{"rendered":"<div class=\"et_pb_section et_pb_section_237 et_section_regular\" >\n<div class=\"et_pb_row et_pb_row_740\">\n<div class=\"et_pb_column et_pb_column_1_5 et_pb_column_2168  et_pb_css_mix_blend_mode_passthrough et_pb_column_empty\"><\/div>\n<div class=\"et_pb_column et_pb_column_3_5 et_pb_column_2169  et_pb_css_mix_blend_mode_passthrough\">\n<div class=\"et_pb_module et_pb_text et_pb_text_814 post-excerpt  et_pb_text_align_left et_pb_bg_layout_light\"><\/div>\n<\/p><\/div>\n<div class=\"et_pb_column et_pb_column_1_5 et_pb_column_2170  et_pb_css_mix_blend_mode_passthrough et-last-child et_pb_column_empty\"><\/div>\n<\/p><\/div>\n<div class=\"et_pb_row et_pb_row_741\">\n<div class=\"et_pb_column et_pb_column_1_5 et_pb_column_2171  et_pb_css_mix_blend_mode_passthrough et_pb_column_empty\"><\/div>\n<div class=\"et_pb_column et_pb_column_3_5 et_pb_column_2172  et_pb_css_mix_blend_mode_passthrough\">\n<div class=\"et_pb_module et_pb_text et_pb_text_815  et_pb_text_align_left et_pb_bg_layout_light\">\n<div class=\"et_pb_text_inner\">\n<h2>Pri\u010da o prijateljstvu<\/h2>\n<p>Ranije ove godine Muzej povijesti imigracije u Parizu predstavio je izlo\u017ebu pod nazivom \"Picasso, autsajder\". <strong>Poku\u0161ao je pokazati da slikar nije uvijek bio priznati umjetnik u Francuskoj. <\/strong><\/p>\n<p>Po\u010detkom 20. stolje\u0107a bio je zabilje\u017een u policijskim evidencijama jer su ga smatrali osumnji\u010denim zbog frekventiranja avangardnih krugova ili zbog svojih anarhisti\u010dki nastrojenih stavova. \u010cak je bio istra\u017een u vezi s kra\u0111om *La Gioconde* iz muzeja Louvre 1911. godine.<\/p>\n<p><strong>Unato\u010d svemu, Picasso je sklopio bliska prijateljstva s francuskim umjetnicima, uklju\u010duju\u0107i Maxa Jacobsa, \u017eidovskog pjesnika i slikara koji se preobratio na katoli\u010danstvo.<\/strong> Dijelio je sobu s njim u Montmartreu i <strong>Savjetovao mu je da se odrekne svojih poslova \u2013 poput rada kao skladi\u0161tar ili u\u010ditelj klavira \u2013 kako bi se posvetio umjetni\u010dkom stvarala\u0161tvu.<\/strong><\/p>\n<p>To prijateljstvo navelo je Jakoba da uputi Picassu neobi\u010dan zahtjev: da mu bude kum na kr\u0161tenju. Vjerovao je da \u0107e, budu\u0107i da je \u0160panjolac, njegov prijatelj imati duboko ukorijenjenu vjeru.<\/p>\n<h2>Pablo Picasso i kr\u0161\u0107anstvo<\/h2>\n<p>Slikar Picasso <strong>Tijekom cijelog \u017eivota formalno je ispovijedao ateizam.<\/strong>, i 1944. godine pridru\u017eio se Francuskoj komunisti\u010dkoj stranci.<\/p>\n<p>Njegovi biografi isti\u010du da <strong>Njegov odlazak od kr\u0161\u0107anstva mo\u017eda je bio posljedica smrti njegove mla\u0111e sestre Conchite, koja je umrla od difterije.,<\/strong> koji je imao samo sedam godina. To nije sprije\u010dilo da se lik razapetog Krista pojavi u njegovim slikama i crte\u017eima, uklju\u010duju\u0107i i one iz kubisti\u010dkog razdoblja.<\/p>\n<p>Me\u0111utim, udovoljio je zahtjevu i bio kum na kr\u0161tenju u pari\u0161koj kapeli Notre Dame de Sion 18. velja\u010de 1915. Tog je dana svome kum\u010detu poklonio primjerak *Pouke o opona\u0161anju Krista* Kempisa, u koji je upisao sljede\u0107u posvetu: <em>\u00abMojem bratu Ciprijanu, Maxu Jacobu, u spomen na njegovo kr\u0161tenje\u00bb<\/em>.<\/p>\n<p>Cipriano je bilo ime koje je odabrao novi kr\u0161\u0107anin, o\u010dito u spomen na biskupa Antiohije koji je prije obra\u0107enja bio \u010darobnjak. <strong>Izvrstan primjer kako je Pablo Picasso znao staviti prijateljstvo ispred svojih uvjerenja.<\/strong><\/p>\n<p>Mnogih godina kasnije, 1941. godine, Jacob, u svom *Savjetu mladom pjesniku*, <strong>Navodio bih savjet Picassa: \u00abMisli na Boga i nastavi sa svojim radom\u00bb.<\/strong><\/p>\n<\/div><\/div>\n<\/p><\/div>\n<div class=\"et_pb_column et_pb_column_1_5 et_pb_column_2173  et_pb_css_mix_blend_mode_passthrough et-last-child et_pb_column_empty\"><\/div>\n<\/p><\/div>\n<div class=\"et_pb_row et_pb_row_742\">\n<div class=\"et_pb_column et_pb_column_1_5 et_pb_column_2174  et_pb_css_mix_blend_mode_passthrough et_pb_column_empty\"><\/div>\n<div class=\"et_pb_column et_pb_column_3_5 et_pb_column_2175  et_pb_css_mix_blend_mode_passthrough\">\n<div class=\"et_pb_module et_pb_image et_pb_image_107\">\n<p>\t\t\t\t<span class=\"et_pb_image_wrap\"><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/fundacioncarf.org\/wp-content\/uploads\/2023\/05\/max-jacob-por-picasso-1.jpg\" alt=\"Expertos CARF - Antonio Rubio Plo - Picasso y Max Jacob. Una historia de amistad\" title=\"Max Jacob, Picasso\" class=\"wp-image-150480\" \/><\/span>\n\t\t\t<\/div>\n<div class=\"et_pb_with_border et_pb_module et_pb_text et_pb_text_816 leyenda  et_pb_text_align_left et_pb_bg_layout_light\">\n<div class=\"et_pb_text_inner\">\n<p>Portret Maxa Jacobsa (Pablo Picasso)<\/p>\n<\/div><\/div>\n<\/p><\/div>\n<div class=\"et_pb_column et_pb_column_1_5 et_pb_column_2176  et_pb_css_mix_blend_mode_passthrough et-last-child et_pb_column_empty\"><\/div>\n<\/p><\/div>\n<div class=\"et_pb_row et_pb_row_743\">\n<div class=\"et_pb_column et_pb_column_1_5 et_pb_column_2177  et_pb_css_mix_blend_mode_passthrough et_pb_column_empty\"><\/div>\n<div class=\"et_pb_column et_pb_column_3_5 et_pb_column_2178  et_pb_css_mix_blend_mode_passthrough\">\n<div class=\"et_pb_module et_pb_text et_pb_text_817  et_pb_text_align_left et_pb_bg_layout_light\">\n<div class=\"et_pb_text_inner\">\n<h2>Preobra\u0107enje Maxa Jacobsa<\/h2>\n<p>Na dan kr\u0161tenja Jakoba nedostajalo je prisustvo Guillaumea Apollinairea, oca nadrealizma, koji je tada bio stacioniran u vojnome garnizonu u N\u00eemesu. <strong>Pjesnik je \u017eelio da njegovi prijatelji podijele njegovu radost, iako nisu bili vjernici. <\/strong><\/p>\n<p>Treba re\u0107i da je Max Jacobova konverzija izazvala o\u010dekivanu buru me\u0111u avangardnim intelektualcima, iako to nije dovelo do nikakve neprijateljnosti prema njemu. Ipak, <strong>Jacob se duboko osje\u0107ao nerazumljenim i bio je iritiran \u0161to ga neki ljudi nazivaju suvremenim Tartuffejem, la\u017enim pobo\u017enikom koji je samo \u017eelio privu\u0107i pa\u017enju.<\/strong><\/p>\n<p>To ga je navelo da 1919. objavi.\u00a0<em>Tartufova obrana<\/em>. Ekstaza, kajanje, vizije, molitve, pjesme i meditacije \u017eidovskog konvertita; knjiga posve\u0107ena slikaru Juanu Grisu.<\/p>\n<p>Kao odgovor onima koji sumnjaju u njegovu iskrenost ili vjeruju da je patio od poreme\u0107aja uzrokovanih eterom ili kozorogom, Jacob pripovijeda o svoja dva vi\u0111enja Krista. U prvoj, 23. rujna 1909., pripovijeda da je vidio \u010dovjeka, preklopljenog preko krajolika jedne od slika na kojima je radio, odjevenog u \u017eutu tuniku i s dugom kosom. Le\u0111ima mu je bio okrenut, ali se na trenutak okrenuo i vidio mu je usta i obrve. Uvjeren da je to bio Isus, <strong>Jacob je osje\u0107ao duboko ukorijenjenu potrebu da pre\u0111e u katoli\u010danstvo.<\/strong>. Razgovarao je s nekoliko sve\u0107enika, iako su mu rekli da ne bi trebao \u017euriti s stvarima.<\/p>\n<p>Pro\u0161lo je pet godina i 18. prosinca 1914. pjesnik je oti\u0161ao u kino u Montparnasseu pogledati pustolovni film,\u00a0<em>Banda crnih pla\u0161tova<\/em>, temeljen na romanu majstora serijalizirane fikcije Paula F\u00e9vala. Skinuo je kaput sa fotelje kako bi jo\u0161 jedan \u010dlan publike mogao sjesti, i u isti tren mislio je da prepoznaje lice u gomili na ekranu \u2013 isto lice kao kod \u010dovjeka koji je sjedio pokraj njega. Odmah je napustio kino i u\u0161ao u obli\u017enju crkvu kako bi ispri\u010dao sve\u0107eniku. Ne samo da mu sve\u0107enik nije povjerovao, ve\u0107 ga je i ukorio zbog odlaska na takve predstave. Unato\u010d svemu, dva mjeseca kasnije kr\u0161ten je.<\/p>\n<h3>Vizije Krista, Max Jacob<\/h3>\n<p>\u0160tovi\u0161e, Knjiga Jakova <strong>sadr\u017ei neka zanimljiva razmi\u0161ljanja o obra\u0107enju<\/strong>. Autor se nadao da \u0107e \u017eivjeti <em>\u00abs ljudima koji bi mu nau\u010dili moralnu ljepotu i pristojnost \u017eivota\u00bb<\/em>. \u017delio je da ga vode, da im ispri\u010da o svom \u017eivotu i zapla\u010de zbog svojih mana. \u017dudio je prije\u0107i granice prijestupa, ispovijed vjere koju su zagovarali neki intelektualci.<\/p>\n<p>Me\u0111utim, <strong>Nije mogao prona\u0107i svoje mjesto i nije se usudio razgovarati s Bogom.<\/strong>. Nazivali su ga ludim, iako je tvrdio da <em>\u00abGospod je posvuda, \u010dak i na najgorim mjestima.\u00bb<\/em>.<\/p>\n<p>Nakon \u0161to je kr\u0161ten, shvatio je da opet grije\u0161i. Nije se mogao osloboditi oholosti, pro\u017edrljivosti ili po\u017eude., <strong>Ipak, istovremeno mu je vjera omogu\u0107ila da u toj istoj knjizi napi\u0161e pjesmu nadahnutu euharistijskom klanjanju kojem je svakog jutra prisustvovao u bazilici Sacr\u00e9-C\u0153ur.<\/strong><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<\/div><\/div>\n<\/p><\/div>\n<div class=\"et_pb_column et_pb_column_1_5 et_pb_column_2179  et_pb_css_mix_blend_mode_passthrough et-last-child et_pb_column_empty\"><\/div>\n<\/p><\/div>\n<div class=\"et_pb_row et_pb_row_744\">\n<div class=\"et_pb_column et_pb_column_1_5 et_pb_column_2180  et_pb_css_mix_blend_mode_passthrough et_pb_column_empty\"><\/div>\n<div class=\"et_pb_column et_pb_column_3_5 et_pb_column_2181  et_pb_css_mix_blend_mode_passthrough\">\n<div class=\"et_pb_with_border et_pb_module et_pb_text et_pb_text_818 elemento-firma  et_pb_text_align_left et_pb_bg_layout_light\">\n<div class=\"et_pb_text_inner\">\n<p>U suradnji s:<\/p>\n<p><strong>Antonio R. Rubio Plo<\/strong><br \/>Prvostupni\u010dki studij povijesti i prava<br \/>Pisac i me\u0111unarodni analiti\u010dar<br \/>@blogculturayfe \/ @arubioplo<\/p>\n<\/div><\/div>\n<\/p><\/div>\n<div class=\"et_pb_column et_pb_column_1_5 et_pb_column_2182  et_pb_css_mix_blend_mode_passthrough et-last-child et_pb_column_empty\"><\/div>\n<\/p><\/div>\n<\/p><\/div>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>\u017didov koji se preobratio na katoli\u010danstvo, Jacob je zamolio Picassa da mu bude kum na kr\u0161tenju. Picasso, unato\u010d tome \u0161to je bio ateist, stavio je prijatelja na prvo mjesto.<\/p>","protected":false},"author":5,"featured_media":183723,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[13],"tags":[],"class_list":["post-183199","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-blog"],"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/fundacioncarf.org\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/183199","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/fundacioncarf.org\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/fundacioncarf.org\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/fundacioncarf.org\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/fundacioncarf.org\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=183199"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/fundacioncarf.org\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/183199\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/fundacioncarf.org\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/183723"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/fundacioncarf.org\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=183199"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/fundacioncarf.org\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=183199"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/fundacioncarf.org\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=183199"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}