{"id":183067,"date":"2025-01-20T06:00:00","date_gmt":"2025-01-20T05:00:00","guid":{"rendered":"https:\/\/staging.fundacioncarf.org\/la-historia-de-jesus-de-nazaret\/"},"modified":"2025-06-04T17:55:21","modified_gmt":"2025-06-04T15:55:21","slug":"la-historia-de-jesus-de-nazaret","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/fundacioncarf.org\/hr\/la-historia-de-jesus-de-nazaret\/","title":{"rendered":"Pri\u010da o Isusu iz Nazareta"},"content":{"rendered":"<div class=\"et_pb_section et_pb_section_150 et_section_regular\">\n<div class=\"et_pb_row et_pb_row_481\">\n<h3 class=\"et_pb_column et_pb_column_1_5 et_pb_column_1416  et_pb_css_mix_blend_mode_passthrough et_pb_column_empty\"><span style=\"color: revert; font-size: revert; font-weight: revert;\">Istra\u017eivanje Isusove povijesti<\/span><\/h3>\n<\/div>\n<div class=\"et_pb_row et_pb_row_482\">\n<div class=\"et_pb_column et_pb_column_3_5 et_pb_column_1420  et_pb_css_mix_blend_mode_passthrough\">\n<div class=\"et_pb_module et_pb_text et_pb_text_540  et_pb_text_align_left et_pb_bg_layout_light\">\n<div class=\"et_pb_text_inner\">\n<p>Prije svega, treba napomenuti da je pojam <strong>\u201c&quot;povijest&quot;\u201d<\/strong> potje\u010de od gr\u010dkog \u1f31\u03c3\u03c4\u03bf\u03c1\u03af\u03b1 <em>(povijest)<\/em> \u0161to zna\u010di istra\u017eivanje i ima isti korijen \u03b9\u03b4- kao i glagol \u1f41\u03c1\u03ac\u03c9<em> (orao, \u201cvidjeti\u201d, glagol s tri korijena: \u1f41\u03c1\u03ac-; \u03b9\u03b4-; \u1f44\u03c0-)<\/em>. Perfektni \u1f41\u03af\u03b4\u03b1, \u00f2ida, ovog glagola doslovno zna\u010di \u201cvidio sam\u201d, ali, po pro\u0161irenju, \u201cznam\u201d.<\/p>\n<p>U praksi se to odnosi na<strong> promatrati i, posljedi\u010dno, znati nakon \u0161to je iskusio<\/strong>isto zna\u010denje koje nalazimo i u korijenu latinskog glagola video (v-id-eo) i u pojmu gr\u010dkog podrijetla \u201cidea\u201d).<\/p>\n<p>Dodao bih i da je preduvjet za povijesno istra\u017eivanje, uz kriti\u010dko mi\u0161ljenje, inteligencija, u doslovnom smislu latinskog izraza: intus l\u0115g\u0115re, odnosno \u010ditati iznutra., <strong>dublje istra\u017eiti, a pritom zadr\u017eati sposobnost razmatranja cijelog skupa \u010dinjenica i doga\u0111aja.<\/strong><\/p>\n<p>Stoga, nakon \u0161to smo dali ovo poja\u0161njenje, <strong>Kako bismo trebali pristupiti \u201cproblemu\u201d povijesti Isusa iz Nazareta s gledi\u0161ta povijesnog istra\u017eivanja?<\/strong>. Jean Guitton<span style=\"color: #800000;\">\u00a0<strong>(1)<\/strong>\u00a0<\/span>, francuski katoli\u010dki filozof koji je posvetio svoj \u017eivot istra\u017eivanju lika Nazare\u0107anina, razvio je <strong>tri mogu\u0107a rje\u0161enja<\/strong>:<\/p>\n<ol>\n<li><strong>Kritika<\/strong>: <a href=\"https:\/\/fundacioncarf.org\/san-jose-quien-fue-el-padre-carpintero-de-jesus\/\">Isus iz Nazareta<\/a> Ono je doista postojalo i podrijetlo kr\u0161\u0107anstva je povijesni fenomen, \u010diji pristup, me\u0111utim, mora odbaciti sva \u010duda i neobja\u0161njive doga\u0111aje.<\/li>\n<li><strong>Mitski<\/strong>Isus iz Nazareta nikada zapravo nije postojao. Sve \u0161to je o njemu napisano i re\u010deno je izmi\u0161ljotina skupine fanatika.<\/li>\n<li><strong> Rje\u0161enje vjere:<\/strong> <a href=\"https:\/\/es.wikipedia.org\/wiki\/Jes%C3%BAs_de_Nazaret\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">Isus iz Nazareta<\/a> Ne samo da je postojalo, nego sve \u0161to je ispri\u010dano u Evan\u0111eljima i u kanonskim spisima Novog zavjeta odgovara istini.<\/li>\n<\/ol>\n<h2>Tri jednostavna pitanja o pri\u010di o Isusu iz Nazareta<\/h2>\n<h3>Je li Isus doista postojao?<\/h3>\n<p>Na ovo prvo pitanje ve\u0107 se mo\u017ee sasvim jasno odgovoriti: da. Stoga mo\u017eemo isklju\u010diti mitsku hipotezu - da je on proizvod ne\u010dije ma\u0161te - s obzirom na pomno prou\u010davanje njega i njegovog doba, posebno u posljednjim desetlje\u0107ima, na podru\u010djima biblijske hermeneutike, historiografije, arheologije, lingvistike i filologije.<span style=\"color: #800000;\"><strong> (2)<\/strong><\/span>.<\/p>\n<h3>Je li to zaista bilo toliko va\u017eno?<\/h3>\n<p>Bez sumnje! Prvo \u0161to treba re\u0107i jest da se na\u0161a era, \u201ckr\u0161\u0107anska\u201d era, ra\u010duna upravo od svog po\u010detka, \u201cnakon Krista\u201d. Nadalje, mnogi, \u010dak i bez vjerovanja u Isusa kao Boga, pa \u010dak i kao najvatreniji protivnici kr\u0161\u0107anstva, potvr\u0111uju da je poruka Isusa Krista neusporediva u povijesti.<\/p>\n<ul>\n<li style=\"text-align: left;\">\u201cBo\u017ee na kri\u017eu, zar stra\u0161na misao iza tog simbola jo\u0161 uvijek nije shva\u0107ena? Sve \u0161to pati, sve \u0161to visi na kri\u017eu, bo\u017eansko je. Svi visimo na kri\u017eu, stoga smo bo\u017eanski.\u201d.<br \/><em>Friedrich Nietzsche, Antikrist, Projekt Spartak, 2001., str. 47<\/em><\/li>\n<li style=\"text-align: left;\">\u201cAko dijete promatrate kao ljudsko bi\u0107e, unato\u010d nedostatku osnovnih dru\u0161tvenih i kulturnih odnosa, to je samo posljedica utjecaja judeokr\u0161\u0107anske tradicije i njezine specifi\u010dne koncepcije ljudske osobe.\u201d. <em>Richard Rorty, Objektivnost, relativizam i istina. Philosophical Papers, Cambridge, 1991. Moj prijevod.<\/em><\/li>\n<li style=\"text-align: left;\">\u201cKr\u0161\u0107anstvo je bila najve\u0107a revolucija koju je \u010dovje\u010danstvo ikada postiglo: tako velika, tako \u0161iroka i duboka, tako plodna u posljedicama, tako neo\u010dekivana i neodoljiva u svojoj provedbi, da ne \u010dudi \u0161to se \u010dinilo ili mo\u017ee \u010diniti kao \u010dudo, otkrivenje odozgo, izravna intervencija Boga u ljudske poslove, koji je od nje primio potpuno novi zakon i smjer.\u201d. <em>Benedetto Croce, Perch\u00e9 non possiamo non dirci cristiani, Centro Pannunzio, Torino, 2008. (stranica 14). Moj prijevod.<\/em><\/li>\n<\/ul>\n<h3 style=\"text-align: left;\">Tko je bio Isus iz Nazareta?<\/h3>\n<p style=\"text-align: left;\">Te\u0161ko pitanje! Da bismo odgovorili, mo\u017eemo samo poku\u0161ati primijeniti kriterije onoga \u0161to se naziva Tre\u0107om pretragom (<em>Tre\u0107a potraga<\/em>) o \u201cpovijesnom Isusu\u201d i ograni\u010dit \u0107emo se na promatranje i analizu podataka kojima su se ve\u0107 bavili velikani ovog podru\u010dja, a mislim na Talijane Giuseppea Ricciottija i Vittoria Messorija, izraelskog akademika (<em>\u017didov<\/em>) David Flusser, Nijemac Joachim Jeremias i jo\u0161 jedan slavni Nijemac, Joseph Ratzinger, papa Benedikt XVI.<\/p>\n<p>Zagovornici ovog Tre\u0107eg istra\u017eivanja polaze od premise koju je formulirao Albert Schweitzer: <strong>Ne mo\u017ee se ideolo\u0161ki odbaciti sve \u0161to ima \u010dudesan karakter u Evan\u0111eljima i Novom zavjetu<\/strong>, odbacuju\u0107i ga jer se ne uklapa u kanone prosvjetiteljskog racionalizma.<\/p>\n<p>Nadalje, kako Benedikt XVI. dodaje u svojoj knjizi <em>Isus iz Nazareta <\/em><span style=\"color: #800000;\"><strong>(3)<\/strong><\/span>, Ograni\u010denja povijesno-kriti\u010dke metode u biti se sastoje u \u201costavljanju rije\u010di u pro\u0161losti\u201d, bez mogu\u0107nosti da je u\u010dinimo \u201caktualnom, dana\u0161njom\u201d; u \u201ctretiranju rije\u010di s kojima se ona sije\u010de kao ljudskih rije\u010di\u201d; kona\u010dno, u \u201cjo\u0161 daljnjoj podjeli knjiga Svetog pisma prema njihovim izvorima, ali bez razmatranja jedinstva svih tih spisa poznatih kao &#039;Biblija&#039; kao neposredne povijesne \u010dinjenice\u2018.<\/p>\n<p>Stoga bismo mogli potvrditi da je osnovna pretpostavka tre\u0107eg rje\u0161enja koje je predlo\u017eio Jean Guitton, <em>vjere<\/em>, <strong>Ne radi se toliko o vjerovanju na silu, ve\u0107 o ostavljanju otvorene mogu\u0107nosti da je ono \u0161to je napisano u kori\u0161tenim izvorima istina.<\/strong>.<\/p>\n<p><img decoding=\"async\" class=\"alignnone wp-image-201592 size-full\" title=\"Krist grli kri\u017e (El Greco, Muzej Prado) Pri\u010da o Isusu iz Nazareta\" src=\"https:\/\/fundacioncarf.org\/wp-content\/uploads\/2021\/03\/Cristo_abrazado_a_la_cruz_El_Greco_Museo_del_Prado-historia-de-jesus-de-nazareth.jpg\" alt=\"Cristo_abrazado_a_la_cruz_(El_Greco,_Museo_del_Prado) historia de jesus de nazareth\" width=\"1519\" height=\"1920\" srcset=\"https:\/\/fundacioncarf.org\/wp-content\/uploads\/2021\/03\/Cristo_abrazado_a_la_cruz_El_Greco_Museo_del_Prado-historia-de-jesus-de-nazareth.jpg 1519w, https:\/\/fundacioncarf.org\/wp-content\/uploads\/2021\/03\/Cristo_abrazado_a_la_cruz_El_Greco_Museo_del_Prado-historia-de-jesus-de-nazareth-237x300.jpg 237w, https:\/\/fundacioncarf.org\/wp-content\/uploads\/2021\/03\/Cristo_abrazado_a_la_cruz_El_Greco_Museo_del_Prado-historia-de-jesus-de-nazareth-810x1024.jpg 810w, https:\/\/fundacioncarf.org\/wp-content\/uploads\/2021\/03\/Cristo_abrazado_a_la_cruz_El_Greco_Museo_del_Prado-historia-de-jesus-de-nazareth-119x150.jpg 119w, https:\/\/fundacioncarf.org\/wp-content\/uploads\/2021\/03\/Cristo_abrazado_a_la_cruz_El_Greco_Museo_del_Prado-historia-de-jesus-de-nazareth-768x971.jpg 768w, https:\/\/fundacioncarf.org\/wp-content\/uploads\/2021\/03\/Cristo_abrazado_a_la_cruz_El_Greco_Museo_del_Prado-historia-de-jesus-de-nazareth-1215x1536.jpg 1215w, https:\/\/fundacioncarf.org\/wp-content\/uploads\/2021\/03\/Cristo_abrazado_a_la_cruz_El_Greco_Museo_del_Prado-historia-de-jesus-de-nazareth-9x12.jpg 9w\" sizes=\"(max-width: 1519px) 100vw, 1519px\" \/><\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n<div class=\"et_pb_row et_pb_row_483\">\n<div class=\"et_pb_column et_pb_column_3_5 et_pb_column_1423  et_pb_css_mix_blend_mode_passthrough\">\n<div class=\"et_pb_module et_pb_text et_pb_text_541  et_pb_text_align_left et_pb_bg_layout_light\">\n<div class=\"et_pb_text_inner\">\n<h2>Predznak imena<\/h2>\n<p>Na\u0161e putovanje u pri\u010du o Isusu iz Nazareta ne mo\u017ee zapo\u010deti ni\u010dim drugim osim njegovim imenom, jer nomen omen, posebno u svijetu iz kojeg je sam Isus do\u0161ao, onom drevnog Izraela. Na hebrejskom su dva imena, Isus i Jo\u0161ua, identi\u010dna u izgovoru i pisanju: \u05d9\u05b0\u05d4\u05d5\u05b9\u05e9\u05bb\u05c1\u05e2\u05b7, odnosno Jeho\u0161ua, \u0161to zna\u010di &quot;Bog spa\u0161ava&quot;.<\/p>\n<p>Isus je bio \u017didov i dio plemena Juda, unato\u010d tome \u0161to je ve\u0107i dio \u017eivota proveo u Galileji. I, prema Evan\u0111eljima, bio je potomak kralja Davida preko <strong>od svog oca Josipa. <\/strong>O\u010dinstvo koje je za kr\u0161\u0107ane pretpostavljeno, budu\u0107i da je za potonje Isus ro\u0111en od djevice Marije, koja je ostala trudna djelovanjem Duha Svetoga (<em>Za kr\u0161\u0107ane, Bog je jedan, ali je i trojedini, a to Trojstvo sastoji se od tri osobe iste biti: Oca, Sina i Duha Svetoga.<\/em>) nakon najave an\u0111ela, kada je ve\u0107 bila zaru\u010dena za Josipa.<\/p>\n<h2>Gdje: Isusov svijet<\/h2>\n<section class=\"comment-content\">\n<div class=\"comment-item comment ng-scope first last\">\n<div class=\"post-content post-emojis\">\n<p class=\"post-comment ng-binding\">Budu\u0107i da Tre\u0107a potraga za \u201cpovijesnim Isusom\u201d sna\u017eno inzistira na potrebi analize kulturnog, religijskog i jezi\u010dnog konteksta u kojem je \u017eivio, vrijedno je spomenuti ga kako bismo upoznali pravu povijest Isusa Krista.<\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/section>\n<h3>Odakle je bio Isus?<\/h3>\n<p>Slu\u010dajno sam \u010duo neke ljude kako ka\u017eu da je bio &quot;Izraelac&quot;; drugi su, me\u0111utim, odgovorili da je bio &quot;Palestinac&quot;. Nijedan izraz nije to\u010dan, budu\u0107i da su Izraelci gra\u0111ani moderne dr\u017eave Izrael. <em>(i mogu biti \u017didovi, Arapi, muslimani ili kr\u0161\u0107ani itd.).<\/em>); Palestinci su, s druge strane, moderni stanovnici regije koju danas poznajemo kao Palestinu koji govore arapski.<\/p>\n<p>Isus, dakle, nije bio Izraelac (<em>Ako ni\u0161ta drugo, Izraelac<\/em>Ali nije bila \u010dak ni palestinska, budu\u0107i da se Palestina u to vrijeme nije tako zvala. To joj je ime dao car Hadrijan tek nakon 135. godine, nakon zavr\u0161etka Tre\u0107eg \u017eidovskog rata, kada je biv\u0161a provincija Judeja, sada bez \u017eidovskog stanovni\u0161tva, iz prezira prema njima preimenovana u Siriju Palestinu.<\/p>\n<p>Sama Palestina je do tada bila uzak pojas zemlje, otprilike odgovaraju\u0107i dana\u0161njem Pojasu Gaze, u kojem se nalazio drevni filistejski Pentapolis, skupina od pet gradova; dr\u017eava naseljena indoeuropskim govornim stanovni\u0161tvom koje je povijesno bilo neprijateljski raspolo\u017eeno prema \u017didovima: Filistejcima.<\/p>\n<p>Dakle, po\u010detkom prvog stolje\u0107a nove ere, ono \u0161to je bilo drevno Kraljevstvo Izrael, kasnije podijeljeno na dva kraljevstva, Izrael i Judu, prestalo je biti neovisna dr\u017eava i bilo je podijeljeno izme\u0111u Judeje <em>(gdje je ortodoksni judaizam bio najja\u010di)<\/em>, neposredno podlo\u017ena Rimu i kojom upravlja praefectus, te druge dvije povijesne regije, naime Galileja i Samarija.<\/p>\n<p>U ovoj posljednjoj, sredi\u0161njoj visoravni onoga \u0161to je danas poznato kao Palestina, \u017eivjeli su Samarijanci, potomci azijskih doseljenika koje su Asirci doselili u 5. stolje\u0107u prije Krista, u vrijeme osvajanja Izraelskog kraljevstva.<\/p>\n<p>Ugledne ljude te regije, zapravo, deportirali su Asirci, dok su proleteri ostali i pomije\u0161ali se s doseljenicima, \u0161to je dovelo do kulta koji je u po\u010detku bio sinkreti\u010dan, ali kasnije profinjen, postaju\u0107i monoteisti\u010dki, ali u suprotnosti s judaizmom. Dok su se \u017didovi smatrali legitimnim potomcima patrijarha i \u010duvarima Saveza s Jahvom, Zakona i bogoslu\u017eja koje se prakticiralo u Jeruzalemskom hramu, Samarijanci su se, naprotiv, smatrali \u010duvarima istinskog Saveza i bogoslu\u017eja te su imali vlastiti hram na gori Gerizim, blizu grada \u0160ekema.<\/p>\n<h3>\u00a0<\/h3>\n<h3>Galileja<\/h3>\n<p>Ovo je bilo podru\u010dje s mije\u0161anim stanovni\u0161tvom. <em>(I danas je u dr\u017eavi Izrael: pola Arapin, pola \u017didov)<\/em>\u017didovski gradovi i mjesta <em>(kao Nazaret, Kana)<\/em> Nalazili su se uz gradove gr\u010dko-rimske kulture, odnosno poganske kulture. <em>(npr. Seforis, Tiberijada, Cezareja Filipova).<\/em><\/p>\n<p>\u017didovsko stanovni\u0161tvo regije ocrnjivali su stanovnici Judeje, koji su se hvalili da su \u010di\u0161\u0107i i profinjeniji od grubih i svadljivih Galilejaca. Nekoliko puta u Evan\u0111eljima, u vezi s Isusom, \u010ditamo da \u201cni\u0161ta dobro ne mo\u017ee iza\u0107i iz Nazareta ili Galileje\u201d.<\/p>\n<p>Izme\u0111u ostalog, ne samo Evan\u0111elja, ve\u0107 i nekoliko preostalih rabinskih spisa iz tog doba govore nam da su Galilejci tako\u0111er bili ismijavani zbog svog na\u010dina govorenja hebrejskog i aramejskog. <em>(lingua franca kojom se u to vrijeme govorio diljem Bliskog istoka, uklju\u010duju\u0107i i Izraelce nakon babilonskog progonstva koje je zapo\u010delo 587. pr. Kr., godine osvajanja Jeruzalema i uni\u0161tenja Prvog hrama od strane Nabukodonozora)<\/em> Kao i svi semitski jezici, imaju mnogo grlenih zvukova i aspiriranih ili laringealnih zvukova. A Galilejci su mnoge rije\u010di izgovarali na na\u010din koji su \u017didovi smatrali zabavnim ili vulgarnim.<\/p>\n<p>Na primjer, ime Isusovo, \u05d9\u05b0\u05d4\u05d5\u05b9\u05e9\u05bb\u05c1\u05e2\u05b7, Jeho\u0161ua, izgovaralo se Je\u0161u, otuda i gr\u010dka transkripcija \u0399\u03b7\u03c3\u03bf\u03cd\u03c2 (Jesus), a kasnije latinski Isus i \u0161panjolski Isus.<\/p>\n<p>Galileja je, me\u0111utim, bila vazalno kraljevstvo Rima, a njome je vladao Herod Veliki, kralj poganskog podrijetla kojeg je na prijestolje doslovno postavio August, kojemu je bio prakti\u010dki podre\u0111en. Herod, poznat po svojoj okrutnosti, ali i po lukavosti, u\u010dinio je sve \u0161to je mogao kako bi stekao naklonost \u017eidovskog naroda. <em>(i sve \u0161to je potrebno da ga se rije\u0161i)<\/em> \u0161to nikada nije prihvatio, posebno zato \u0161to nije bio \u017eidovske krvi.<\/p>\n<p>Izme\u0111u ostalog, pro\u0161irio je i uljep\u0161ao Hram u Jeruzalemu, koji je obnovio narod Izraela nakon povratka iz babilonskog ropstva. Radovi na dovr\u0161etku gra\u0111evine jo\u0161 su uvijek bili u tijeku dok je Isus bio \u017eiv i zavr\u0161eni su samo nekoliko godina prije 70. godine, kada je sveti\u0161te sravnjeno sa zemljom tijekom razaranja Jeruzalema od strane Rimljana predvo\u0111enih Titom.<\/p>\n<p>Uz njega, dalje na sjeveroistoku na isto\u010dnim obalama Galilejskog jezera, nalazila se konfederacija deset gradova <em>(Dekapolis)<\/em> Predstavljao je helenizirani kulturni otok.<\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n<div class=\"et_pb_section et_pb_section_153 et_section_regular\">\n<div class=\"et_pb_row et_pb_row_485\">\n<div class=\"et_pb_column et_pb_column_3_5 et_pb_column_1428  et_pb_css_mix_blend_mode_passthrough\">\n<div class=\"et_pb_module et_pb_text et_pb_text_543  et_pb_text_align_left et_pb_bg_layout_light\">\n<div class=\"et_pb_text_inner\">\n<h2>Zemlja i Isusovi \u201csugra\u0111ani\u201d<\/h2>\n<p>Nastavljaju\u0107i pri\u010du o Isusu iz Nazareta, treba imati na umu da u Izraelu u to vrijeme judaizam nipo\u0161to nije bio jedinstven blok. Glavne sekte ili \u0161kole bile su sljede\u0107e:<\/p>\n<ul>\n<li><strong>Saduceji<\/strong> (Hebrejski: \u05d5\u05b9\u05e7\u05b4\u05d9\u05dd\u05e6\u05b7\u05bc\u05d3\u05bc, \u1e63add\u014dq\u012bm); ime su dobili po osniva\u010du svoje sekte, \u1e62add\u014dqu, te su \u010dinili sve\u0107eni\u010dku klasu i elitu tog vremena. Bili su bogati vjerski slu\u017ebenici, zadu\u017eeni za slu\u017ebu u hramu, koji nisu vjerovali u uskrsnu\u0107e mrtvih ili u postojanje an\u0111ela, demona i duhova. Nadalje, za njih je jedini zakon kojeg se trebalo pridr\u017eavati bio pisani zakon, sadr\u017ean u Tori (\u05ea\u05d5\u05b9\u05e8\u05b8\u05d4), odnosno prvih pet knjiga Biblije. <em>(Petoknji\u017eje)<\/em>.<\/li>\n<li><strong>Farizeji<\/strong> (hebrejski: \u05e4\u05b0\u05bc\u05e8\u05d5\u05bc\u05e9\u05b4\u05c1\u05d9\u05dd, per\u016b\u0161\u012bm, \u0161to zna\u010di \u201codvojeni\u201d); bili su pobo\u017eni promatra\u010di zakona, navikli usredoto\u010diti se \u010dak i na sitnice samog zakona, koji za njih nije bio samo pisani zakon <em>(Tora)<\/em>, ali tako\u0111er i prije svega usmena halaha (\u05d4\u05b2\u05dc\u05b8\u05db\u05b8\u05d4), koja se protezala na najrazli\u010ditije radnje gra\u0111anskog i vjerskog \u017eivota, te se stoga kretala od kompliciranih pravila za \u017ertve bogoslu\u017eja do pranja posu\u0111a prije jela.<\/li>\n<li>Farizeji su bili vrlo sli\u010dni dana\u0161njim ultraortodoksnim \u017didovima, \u010diji su, u praksi, prete\u010de; definirali su se kao &quot;odvojeni&quot; budu\u0107i da su se smatrali protivnicima svega \u0161to nije bilo \u010disto \u017eidovsko, odnosno protivnicima samih sebe. Dovoljno je re\u0107i da su obi\u010dan narod nazivali \u05d4\u05b8\u05d0\u05b8\u05e8\u05b6\u05e5 \u05e2\u05b7\u05dd <em>(\u201bam ha-are\u1e63, ljudi zemlje, prezirati ih<\/em>).<\/li>\n<li><strong>Herodijanci<\/strong>, \u010diji sensus fidei nije sasvim jasan, ali \u010dija je odanost kralju Herodu bila dobro poznata. Tako\u0111er su morali biti vrlo bliski saducejima, budu\u0107i da su potonji bili elita najsklonija podr\u0161ci i Heroda i Rimljana, \u010dvrsto odlu\u010dni odr\u017eati privilegije izvedene iz statusa quo.<\/li>\n<li><strong>Pravnici<\/strong>, ili napi\u0161ite <em>(Hebrejski: \u05e1\u05d5\u05e4\u05e8\u05d9\u05dd, \u1e63\u014dfar\u012bm)<\/em>. Postupno su kodificirali sve \u0161to se moglo zakonski regulirati. Na primjer, u Isusovo vrijeme, najraspravljanija tema u dvjema glavnim rabinskim \u0161kolama velikih u\u010ditelja Hillela i \u0160amaja bila je je li dopu\u0161teno jesti jaje koje je koko\u0161 snijela na \u0160abat. <em>(Subota)<\/em>.<\/li>\n<li><strong>Zeloti, <\/strong>\u010dije ime na \u0161panjolskom potje\u010de od gr\u010dkog \u03b6\u03b7\u03bb\u03c9\u03c4\u03ae\u03c2, fanatika, ali koji su se na hebrejskom nazivali \u05d9\u05dd\u05e0\u05d0\u05e7, qana&#039;\u012bm: oba termina, gr\u010dki i hebrejski, zna\u010de \u201csljedbenici\u201d i odnose se na \u017ear s kojim se ova skupina pridr\u017eavala doktrine judaizma, \u010dak i u politi\u010dkom smislu <em>(Me\u0111u Isusovim u\u010denicima nalazi se jedan po imenu \u0160imun Kanaan, \u0161to se ne odnosi na njegovo geografsko podrijetlo, ve\u0107 na njegovu pripadnost skupini kanama, odnosno fanatika.)<\/em>. Rimljani su ih nazivali sikarijima zbog njihovih bode\u017ea. <em>(sic\u00e6)<\/em> skrivene pod pla\u0161tom kojim su ubijali one koji su kr\u0161ili propise \u017eidovskog zakona.<\/li>\n<li><strong>Eseni<\/strong>, Ti ljudi, koji se nikada ne spominju u \u017eidovskim ili kr\u0161\u0107anskim spisima, ali o kojima su raspravljali Flavije Josip, Filon, Plinije i drugi, \u010dinili su ne\u0161to poput vjerske kongregacije, koncentrirane posebno oko Mrtvog mora, blizu oaze Ein Gedi. <em>(selo Kumran, koje smo ve\u0107 spomenuli, a koje su zvali Jahad, \u0161to zna\u010di zajednica)<\/em>. \u017divjeli su u celibatu, strogo odvojeni od ostatka svijeta, te su odbacivali kult Hrama i druge \u017eidovske sekte kao ne\u010diste.<\/li>\n<li>Da bi se postalo jednim od njih, bilo je potrebno zavr\u0161iti novicijat, nakon \u010dega je slijedilo stvarno pridru\u017eivanje. Bili su doslovno fanatici ritualne \u010disto\u0107e. <em>(Brojne ritualne kupelji otkrivene su u Kumranu)<\/em>, Tako\u0111er su bili protiv \u017eena. Me\u0111u njima nije bilo privatnog vlasni\u0161tva, a dr\u017eanje oru\u017eja bilo je zabranjeno. Postoji hipoteza da su i Isus i Ivan Krstitelj bili eseni, ali to se kosi s univerzalno\u0161\u0107u njihove poruke. <em>(otvoreno, izme\u0111u ostalog, i \u017eenama, \u0161to je, rekli smo, bilo neprihvatljivo samim Esenima)<\/em>.<\/li>\n<\/ul>\n<p>To su, dakle, bile glavne skupine na koje je judaizam bio podijeljen u Isusovo vrijeme. Nakon velike katastrofe 70. i 132. godine nove ere, jedini koji su pre\u017eivjeli, s doktrinarnog gledi\u0161ta, bili su upravo farizeji, od kojih potje\u010de moderni judaizam.<\/p>\n<p>Tako\u0111er treba re\u0107i da su ljudi, obi\u010dan puk, iako su uglavnom suosje\u0107ali s farizejima, potonji, kao \u0161to smo ve\u0107 istaknuli, smatrali odvratnima.<\/p>\n<p>Upravo \u0107e se tom narodu, ismijanom od strane cijele sve\u0107eni\u010dke, duhovne i intelektualne elite Izraela, prvo okrenuti Ivan Krstitelj, a zatim i Isus. I upravo \u0107e ti ljudi prvi povjerovati u poruku Nazare\u0107anina, protiv kojeg \u0107e se, obrnuto, ujediniti farizeji, pismoznanci i saduceji, koji su bili neprijatelji jedni drugima.<\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n<div class=\"et_pb_row et_pb_row_487\">\n<div class=\"et_pb_column et_pb_column_3_5 et_pb_column_1434  et_pb_css_mix_blend_mode_passthrough\">\n<div class=\"et_pb_module et_pb_text et_pb_text_545  et_pb_text_align_left et_pb_bg_layout_light\">\n<div class=\"et_pb_text_inner\">\n<h2>\u010cekanje na Mesiju<\/h2>\n<p>Vrlo specifi\u010dan kompleks drevnog Izraela je kotao u kojem tinja vrlo specifi\u010dno i pobo\u017eno i\u0161\u010dekivanje. <strong>Koga \u010dekamo?<\/strong> <strong>Osloboditelju, onome koga je pomazao Svemogu\u0107i Bog<\/strong> da \u0107e, kao \u0161to je u\u010dinio s Mojsijem, sam Bog ustati kako bi oslobodio svoj narod od ropstva i strane vlasti.<\/p>\n<p><span class=\"et_pb_image_wrap\"><img decoding=\"async\" class=\"wp-image-131574\" title=\"Bo\u017ei\u0107 - Isusovo ro\u0111enje - Betlehem\" src=\"https:\/\/fundacioncarf.org\/wp-content\/uploads\/2023\/05\/navidad-nacimiento-de-jesus-belen-1.jpg\" sizes=\"(max-width: 800px) 100vw, 800px\" srcset=\"https:\/\/fundacioncarf.org\/wp-content\/uploads\/2023\/05\/navidad-nacimiento-de-jesus-belen-1.jpg 800w, https:\/\/fundacioncarf.org\/wp-content\/uploads\/2023\/05\/navidad-nacimiento-de-jesus-belen-1-300x178.jpg 300w, https:\/\/fundacioncarf.org\/wp-content\/uploads\/2023\/05\/navidad-nacimiento-de-jesus-belen-1-768x456.jpg 768w, https:\/\/fundacioncarf.org\/wp-content\/uploads\/2023\/05\/navidad-nacimiento-de-jesus-belen-1.jpg 480w\" alt=\"\u00bfDe d\u00f3nde era Jes\u00fas?\" \/><\/span><\/p>\n<p>Me\u0111utim, vjerovalo se da ovaj put njegova vladavina ne\u0107e imati kraja, budu\u0107i da je<em> (\u05de\u05b8\u05e9\u05b4\u05c1\u05d9\u05d7\u05b7, Ma\u0161\u012ba\u1e25 na hebrejskom i \u03a7\u03c1\u03b9\u03c3\u03c4\u03cc\u03c2, Christ\u00f3s na gr\u010dkom: obje rije\u010di zna\u010de \u201cpomazanik\u201d, jer ga je Gospodin pomazao za kralja od Saula i njegovog nasljednika Davida)<\/em> Bilo bi to samo <a href=\"https:\/\/fundacioncarf.org\/jesus-o-mahoma-quien-tiene-razon-parte-3\/\">prorok<\/a>, ali, kako je dobro obja\u0161njeno u svicima s Mrtvog mora i u o\u010dekivanjima kumranskih esena, kralj-pastir i sve\u0107enik.<\/p>\n<p>To o\u010dekivanje postaje, u godinama neposredno prije ro\u0111enja Nazare\u0107anina, sve tjeskobnije: navodni mesije cvjetaju posvuda, a s njima i pobune sustavno potiskivane u krvi. <em>(sjetimo se Jude Galilejca, iz 6.-7. godine prije Krista)<\/em>; ali tako\u0111er <strong>Cvjetaju pobo\u017ene zajednice koje, na temelju vrlo preciznog proro\u010danstva, \u010dekaju dolazak osloboditelja.<\/strong>.<\/p>\n<p>Znamo, me\u0111utim, da je tijekom tog vremena velike stabilnosti za Rimsko Carstvo, ali \u017earkog i\u0161\u010dekivanja za izraelski narod, <strong>Sva\u010dija pa\u017enja u tom malom kutku svijeta bila je usmjerena na skori dolazak Libertadora:<\/strong> Je li oduvijek bilo ovako? Zapravo, \u010dekanje na svjetskog vladara trajalo je nekoliko stolje\u0107a.<\/p>\n<p>Prvi spomen nalazi se u Knjizi Postanka <em>(49, 10)\u00a0<\/em> <span style=\"color: #800000;\"><strong>(4)<\/strong><\/span>. Stoga, tijekom vremena,<strong> Ideja o pomazaniku Gospodnjem koji bi vladao Izraelom intenzivira se i postaje sve preciznija<\/strong>Ovaj pomazanik, ovaj Mesija, bio bi potomak Jude, preko kralja Davida.<\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n<div class=\"et_pb_section et_pb_section_156 et_section_regular\">\n<div class=\"et_pb_row et_pb_row_489\">\n<div class=\"et_pb_column et_pb_column_3_5 et_pb_column_1439  et_pb_css_mix_blend_mode_passthrough\">\n<div class=\"et_pb_module et_pb_text et_pb_text_547  et_pb_text_align_left et_pb_bg_layout_light\">\n<div class=\"et_pb_text_inner\">\n<h3>Daniel, posljednji prorok Starog zavjeta<\/h3>\n<p>Me\u0111utim, 587. godine prije Krista dogodilo se prvo veliko razo\u010daranje: osvajanje Jeruzalema od strane Nabukodonozora, koji je uni\u0161tio hram, oplja\u010dkao sveti namje\u0161taj, deportirao stanovni\u0161tvo Judeje u Babilon i okon\u010dao dinastiju kraljeva koji su potomci Davida. I tamo se, me\u0111utim, pojavio prorok po imenu <strong>Danijel<\/strong>, posljednji prorok Starog zavjeta, <strong>koji prorokuje da \u0107e Mesija doista do\u0107i<\/strong>. Zapravo, njegova se zove Magna Prophetia: u njoj <em>(poglavlje 2)<\/em> Progla\u0161ava se da:<\/p>\n<ul>\n<li>Bog nebeski uspostavit \u0107e kraljevstvo koje se nikada ne\u0107e razoriti niti dati drugom narodu, nego \u0107e stajati zauvijek i zdrobit \u0107e sva ta kraljevstva.<\/li>\n<\/ul>\n<p>Ne samo to: poglavlje 7 navodi da onaj <strong>Onaj koji dolazi bit \u0107e \u201ckao Sin \u010covje\u010dji\u201d<\/strong> <em>(U Matejevom Evan\u0111elju, Evan\u0111elju namijenjenom \u017eidovskim zajednicama u Palestini, Isus koristi sli\u010dan izraz, &quot;sin \u010dovje\u010dji&quot;, oko 30 puta; u svim ostalim Svetim pismima, Daniel ga koristi samo jednom.)<\/em>.<\/p>\n<p>Me\u0111utim, u devetom poglavlju proro\u010danstvo se ispunjava i u vremenskom smislu:<\/p>\n<ul>\n<li>Sedamdeset tjedana odre\u0111eno je za tvoj narod i tvoj sveti grad da se okon\u010daju njihovi prijestupi i grijesi, da se zamoli opro\u0161tenje za njihovu zlo\u0107u, da se zauvijek uspostavi pravda, da se zape\u010date vi\u0111enja i proro\u010danstva i da se posveti Svetinja nad svetinjama. Dobro shvati ovo: bit \u0107e sedam tjedana od izdavanja uredbe o obnovi Jeruzalema do dolaska izabranog kneza.<\/li>\n<\/ul>\n<p>Kao \u0161to vidimo, proro\u010danstvo koje smo upravo citirali izuzetno je to\u010dno. Me\u0111utim, to\u010dan prijevod hebrejskog izraza \u05e9\u05b8\u05c1\u05d1\u05bb\u05e2\u05b4\u05a8\u05d9\u05dd <em>(\u0161av\u016b\u201b\u012bm, \u201c\u0161av\u016b\u201b\u201d \u0161to ozna\u010dava broj 7 i \u201c\u012bm\u201d \u0161to je zavr\u0161etak u mno\u017eini mu\u0161kog roda)<\/em> Ne bi trebalo biti &quot;tjednima&quot;\u201c <em>(\u0161to se ka\u017ee \u05e2\u05d5\u05ea\u05e9\u05d1\u05d5, \u0161av\u016b\u201b\u014dt, gdje \u201c\u014dt\u201d ozna\u010dava \u017eenski rod, nastavak mno\u017eine)<\/em>, ali \u201csedamdeset i sedam godina\u201d: u praksi, sedamdeset puta sedam godina. \u017didovi Isusova vremena ispravno su shvatili odlomak.<\/p>\n<p>Stoga <strong>Suvremeni istra\u017eiva\u010di nisu mogli razumjeti Danielov to\u010dan izra\u010dun vremena.<\/strong>: \u00bf<strong>Kada je po\u010delo brojanje sedamdeset i sedamdeset godina?<\/strong> Pa, nedavna otkri\u0107a u Kumranu omogu\u0107ila su znanstvenicima poput Hugha Schonfielda, vode\u0107eg stru\u010dnjaka za svitke s Mrtvog mora, da poka\u017eu da hebrejski spisi nisu samo bili savr\u0161eno oblikovani u prvom stolje\u0107u poslije Krista i identi\u010dni onima koje danas \u010ditamo, ve\u0107 i da su Eseni, kao i mnogi njihovi suvremenici, ve\u0107 izra\u010dunali vrijeme Velikog proroka.<\/p>\n<p>Za njih, sedamdeset sedmogodi\u0161njica <em>(490 godina)<\/em> Brojani su od 586. pr. Kr., godine kada je zapo\u010delo babilonsko progonstvo, a kulminirali su 26. pr. Kr., po\u010detkom mesijanskog doba. Doista, od tog datuma, kako pokazuju arheolo\u0161ka iskapanja, do\u0161lo je do porasta gra\u0111evinskih i stambenih aktivnosti u Kumranu.<\/p>\n<p>Zato <strong>Nisu samo \u017didovi u zemlji Izraelovoj gajili o\u010dekivanje koje ih je ispunjavalo nadom i previranjem.<\/strong>. Tacit i Svetonije, prvi u svojim Povijestima, a drugi u svom \u017divotu Vespazijana, tako\u0111er izvje\u0161tavaju da su mnogi na Istoku, prema njihovim spisima, o\u010dekivali da \u0107e vladar do\u0107i iz Judeje.<\/p>\n<h3><span style=\"color: revert; font-size: revert; font-weight: revert;\">Zvijezda na Istoku? Poznati &quot;komet&quot;\u201c<\/span><\/h3>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n<div class=\"et_pb_row et_pb_row_491\">\n<div class=\"et_pb_column et_pb_column_3_5 et_pb_column_1445  et_pb_css_mix_blend_mode_passthrough\">\n<div class=\"et_pb_module et_pb_text et_pb_text_549  et_pb_text_align_left et_pb_bg_layout_light\">\n<div class=\"et_pb_text_inner\">\n<p>Upravo nam Istok pru\u017ea jo\u0161 jedan koristan element za razumijevanje za\u0161to je mesijansko o\u010dekivanje bilo tako \u017earko izme\u0111u dva razdoblja prije i poslije Krista, naime, \u010dinjenicu da <strong>U drugim kulturama tako\u0111er se \u010dekao dolazak tog &quot;vladara&quot;, lika o kojem se govorilo \u010dak i u Rimu.<\/strong>.<\/p>\n<p><span class=\"et_pb_image_wrap\"><img decoding=\"async\" class=\"wp-image-131575\" title=\"Betlehemska zvijezda - Isusovo ro\u0111enje\" src=\"https:\/\/fundacioncarf.org\/wp-content\/uploads\/2023\/05\/estrella-de-belen-naciemiento-jesus-1.jpg\" sizes=\"(max-width: 610px) 100vw, 610px\" srcset=\"https:\/\/fundacioncarf.org\/wp-content\/uploads\/2023\/05\/estrella-de-belen-naciemiento-jesus-1.jpg 610w, https:\/\/fundacioncarf.org\/wp-content\/uploads\/2023\/05\/estrella-de-belen-naciemiento-jesus-1-300x212.jpg 300w, https:\/\/fundacioncarf.org\/wp-content\/uploads\/2023\/05\/estrella-de-belen-naciemiento-jesus-1.jpg 400w, https:\/\/fundacioncarf.org\/wp-content\/uploads\/2023\/05\/estrella-de-belen-naciemiento-jesus-1.jpg 480w\" alt=\"\u00bfQui\u00e9n era Jes\u00fas de Nazaret?\" \/><\/span><\/p>\n<p><strong>Babilonski i perzijski astrolozi su to, zapravo, o\u010dekivali oko 7. ili 6. godine prije Krista.<\/strong> <span style=\"color: #800000;\"><strong>(5)<\/strong><\/span> . Za\u0161to ba\u0161 u tom intervalu? Zbog pojave zvijezde, to znamo iz Evan\u0111elja po Mateju (poglavlje 2).<\/p>\n<h3>Ali je li se doista pojavila zvijezda?<\/h3>\n<p><strong>\u010cini se da je astronom Kepler prvi koji je odgovorio na ovo pitanje, budu\u0107i da je 1603. godine uo\u010dio vrlo sjajan fenomen: ne komet, ve\u0107 pribli\u017eavanje ili konjunkciju planeta Jupitera i Saturna u zvije\u017e\u0111u Riba.<\/strong><\/p>\n<p>Kepler je zatim napravio neke izra\u010dune i utvrdio da \u0107e se ista konjunkcija dogoditi 7. godine prije Krista.<strong> Tako\u0111er je prona\u0161ao drevni rabinski komentar koji je nagla\u0161avao da bi dolazak Mesije trebao to\u010dno odgovarati trenutku kada se dogodila ta ista astralna konjunkcija.<\/strong><\/p>\n<p>Nitko, me\u0111utim, u to vrijeme nije vjerovao Keplerovoj intuiciji, tako\u0111er i zato \u0161to se jo\u0161 uvijek smatralo da je Isus ro\u0111en godine 0. Tek je u 18. stolje\u0107u drugi znanstvenik, Friedrich Christian M\u00fcnter, luteran i slobodni zidar, de\u0161ifrirao Komentar knjige Daniel, istog onog iz &quot;sedamdeset sedmogodi\u0161njica&quot;, u kojem je potvr\u0111eno \u017eidovsko vjerovanje koje je ve\u0107 Kepler iznio na vidjelo.<\/p>\n<p>U svakom slu\u010daju, potrebno je pri\u010dekati dok se <strong>19. stolje\u0107a kako bi se razjasnilo \u0161to se dogodilo s astronomskim fenomenom koji je Kepler uo\u010dio<\/strong>, prije svega zahvaljuju\u0107i objavljivanju dvaju va\u017enih dokumenata:<\/p>\n<ul>\n<li><strong>Planetarni stol,<\/strong> Godine 1902. otkriven je egipatski papirus koji je to\u010dno zabilje\u017eio kretanje planeta i, posebno, izravnim promatranjem, konjunkciju Jupitera i Saturna u zvije\u017e\u0111u Riba 7. godine prije Krista. Opisana je kao vrlo sjajna;<\/li>\n<li><strong>Zvjezdani kalendar Sippar<\/strong>, terakotna plo\u010dica napisana klinastim pismom, babilonskog podrijetla, koja prepri\u010dava kretanje zvijezda u 7. godini prije Krista, godini u kojoj bi se, prema babilonskim astronomima, ova konjunkcija dogodila tri puta (29. svibnja, 1. listopada i 5. prosinca), dok se isti doga\u0111aj obi\u010dno doga\u0111a jednom svakih 794 godine.<\/li>\n<\/ul>\n<p>S obzirom na to da je, dakle, u babilonskoj simbolici Jupiter predstavljao planet vladara svijeta, Saturn planet za\u0161titnik Izraela, a zvije\u017e\u0111e Riba znak posljednjih vremena, nije toliko apsurdno misliti da su Mudraci <span style=\"color: #800000;\"><strong>(6)<\/strong><\/span>\u00a0 S Istoka su o\u010dekivali, imaju\u0107i priliku predvidjeti to s izvanrednom to\u010dno\u0161\u0107u, dolazak ne\u010deg posebnog u Judeju.<\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n<div class=\"et_pb_section et_pb_section_159 et_section_regular\">\n<div class=\"et_pb_row et_pb_row_493\">\n<div class=\"et_pb_column et_pb_column_3_5 et_pb_column_1450  et_pb_css_mix_blend_mode_passthrough\">\n<div class=\"et_pb_module et_pb_text et_pb_text_551  et_pb_text_align_left et_pb_bg_layout_light\">\n<div class=\"et_pb_text_inner\">\n<h2>U Betlehemu u Judeji: za\u0161to ovdje?<\/h2>\n<p>Betlehem je sada grad na Zapadnoj obali i nema nikakve sli\u010dnosti s bukoli\u010dkom ili jaslicama. Me\u0111utim, ako se vratimo u vrijeme pri\u010de o Isusu iz Nazareta, prije dvije tisu\u0107e godina, zapravo je bilo malo selo od nekoliko stotina ljudi.<\/p>\n<h3>Je li ovo upravo mjesto gdje je Isus ro\u0111en, iako je njegova obitelj \u017eivjela u Nazaretu?<\/h3>\n<p>Kasnije \u0107emo spomenuti popis stanovni\u0161tva koji je proveo car August, \u0161to je jedan od odgovora na ovo pitanje. Nadalje, u Betlehemu, malom, ali poznatom kao rodno mjesto kralja Davida, prema Svetom pismu trebao se roditi Mesija kojeg je o\u010dekivao izraelski narod.<span style=\"color: #800000;\"><strong>(7)<\/strong><\/span>. Osim vremena, dakle, i Izraelci i njihovi isto\u010dni susjedi znali su i mjesto gdje \u0107e na svijet do\u0107i \u201cosloboditelj\u201d \u017eidovskog naroda.<\/p>\n<p>Zanimljivo je primijetiti kako ime ovog grada, sastavljeno od dva razli\u010dita pojma, zna\u010di: \u201cku\u0107a kruha\u201d na hebrejskom (\u05d1\u05b5\u05bc\u05bd\u05d9\u05ea = bayt ili be\u1e6f: ku\u0107a; \u05dc\u05b6\u05a3\u05d7\u05b6\u05dd = le\u1e25em: kruh); \u201cku\u0107a mesa\u201d na arapskom (\ufe91\ufef4\ufe96 = bayt ili beyt, ku\u0107a; \u0644\u064e\u062d\u0652\u0645\u064d = la\u1e25m, meso); \u201cku\u0107a ribe\u201d na drevnim jezicima ju\u017ene Arabije. Svi spomenuti jezici su semitskog podrijetla, a u tim jezicima, iz istog troslovnog korijena, mogu\u0107e je izvesti mnoge rije\u010di povezane s izvornim zna\u010denjem korijena.<\/p>\n<p>U na\u0161em slu\u010daju, onom slo\u017eenog imena Bel\u00e9n, imamo dva korijena: byt, od kojeg je izvedeno Bayt ili Beth; l-\u1e25-m od kojeg je izvedeno Le\u1e25em ili La\u1e25m. <strong>U svim slu\u010dajevima Bayt\/Beth zna\u010di ku\u0107a,<\/strong> po La\u1e25mu\/Le\u1e25emu mijenja zna\u010denje ovisno o jeziku.<\/p>\n<p>Odgovor le\u017ei u podrijetlu populacija kojima ti jezici pripadaju. \u017didovi su, poput Aramejaca i drugih semitskih populacija sjeverozapada, \u017eivjeli u takozvanom Plodnom polumjesecu, velikom podru\u010dju izme\u0111u Palestine i Mezopotamije gdje je poljoprivreda mogu\u0107a, te su posljedi\u010dno bili sjedila\u010dki narod.<\/p>\n<p>Njihov glavni izvor hrane stoga je bio kruh, uz plodove njihova rada na zemlji. Arapi su bili nomadsko ili polunomadsko stanovni\u0161tvo sjevernih i sredi\u0161njih dijelova Arapskog poluotoka, prvenstveno pustinjskih regija.<\/p>\n<p>Stoga su se uglavnom prehranjivali lovom i sto\u010darstvom, \u0161to je meso \u010dinilo njihovom osnovnom hranom. Kona\u010dno, ju\u017eni Arapi \u017eivjeli su na ju\u017enim obalama Arapskog poluotoka, a njihova glavna hrana bila je riba. Iz toga mo\u017eemo razumjeti za\u0161to ista rije\u010d, u tri razli\u010dita semitska jezika, ima zna\u010denje triju razli\u010ditih namirnica.<\/p>\n<p>Posljedi\u010dno, <strong>Mo\u017ee se primijetiti da Betlehem za razli\u010dite narode ima naizgled razli\u010dito, ali u stvarnosti jednozna\u010dno zna\u010denje<\/strong>, budu\u0107i da ne bi toliko ukazivalo na ku\u0107u kruha, mesa ili ribe, ve\u0107<strong> ku\u0107a prave hrane, one bez koje se ne mo\u017ee odre\u0107i, one o kojoj ovisi egzistencija, one bez koje nije mogu\u0107e \u017eivjeti.<\/strong><\/p>\n<p>Zanimljivo je da je Isus, govore\u0107i o sebi, rekao: \u201cMoje tijelo je istinska hrana, a moja krv je istinsko pi\u0107e.\u201d <em>(Iv 6, 51-58). (Post 6, 51-58)<\/em>. Ova jezi\u010dna usporedba primjer je kako filologija mo\u017ee zna\u010dajno doprinijeti razumijevanju lika &quot;povijesnog Isusa&quot; i njegovog mjesta u kulturnom kontekstu.<\/p>\n<p>Me\u0111utim, dolazimo do druge to\u010dke: s onu stranu filolo\u0161kih i egzegetskih spekulacija.<\/p>\n<h3>Je li Isus doista ro\u0111en u Betlehemu?<\/h3>\n<p>Povijest nam govori da je ve\u0107 sredinom drugog stolje\u0107a sveti Justin Mu\u010denik, rodom iz Palestine, pisao o betlehemskoj \u0161pilji\/\u0161tali, \u010dije se sje\u0107anje ve\u0107 prenosilo s koljena na koljeno. \u010cak i Origen, autor iz tre\u0107eg stolje\u0107a, potvr\u0111uje da su u samom Betlehemu i kr\u0161\u0107ani i nekr\u0161\u0107ani znali lokaciju iste \u0161pilje.<\/p>\n<h3>\u00a0Za\u0161to govorimo o \u201cpam\u0107enju\u201d?<\/h3>\n<p>Jer je car Hadrijan, namjeravaju\u0107i izbrisati iz sje\u0107anja \u017eidovska i judeokr\u0161\u0107anska mjesta nove provincije Palestine nakon \u017didovskih ratova, htio od 132. nadalje graditi poganske hramove to\u010dno na mjestima gdje su stajali oni koji su slijedili drevnu vjeru te regije. <span style=\"color: #800000;\"><strong>(8)<\/strong><\/span>. Sveti Jeronim nam to potvr\u0111uje. <span style=\"color: #800000;\"><strong>(9)<\/strong><\/span>, autor prvog latinskog prijevoda cijele Biblije, Vulgate<em> (Jeronim je \u017eivio u Betlehemu 40 godina)<\/em> i \u0106irila Jeruzalemskog <span style=\"color: #800000;\"><strong>(10)<\/strong><\/span>.<\/p>\n<p>Kao i u Jeruzalemu, na mjestu gdje su se nalazila sveti\u0161ta u \u010dast Isusove smrti i uskrsnu\u0107a, Hadrijan je dao podi\u0107i kipove Jupitera i Venere. <em>(Jeruzalem je u me\u0111uvremenu bio obnovljen pod imenom Aelia Capitolina)<\/em>, <strong>U Betlehemu je iznad \u0161pilje Isusova ro\u0111enja zasa\u0111en sveti gaj, posve\u0107en Tammuzu ili Adonisu.<\/strong><\/p>\n<p>Me\u0111utim, zahvaljuju\u0107i Hadrijanovoj strategiji damnatio memoriae, poganski simboli postali su tragovi za pronala\u017eenje tragova zakopanih mjesta, \u010dije je sje\u0107anje oduvijek bilo sa\u010duvano. Tako su prvi kr\u0161\u0107anski car Konstantin i njegova majka Helena uspjeli prona\u0107i to\u010dna mjesta gdje se nalazio izvorni domus ecclesi\u00e6. <span style=\"color: #800000;\"><strong>(11)<\/strong><\/span>, da l<strong>Kasnije su postale crkve u kojima su se \u0161tovale i \u010duvale uspomene i relikvije \u017eivota Isusa iz Nazareta.<\/strong><\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n<div class=\"et_pb_row et_pb_row_494\">\n<div class=\"et_pb_column et_pb_column_3_5 et_pb_column_1453  et_pb_css_mix_blend_mode_passthrough\">\n<div class=\"et_pb_with_border et_pb_module et_pb_text et_pb_text_552 elemento-firma  et_pb_text_align_left et_pb_bg_layout_light\">\n<div class=\"et_pb_text_inner\">\n<h2>Reference unutar \u010dlanka<\/h2>\n<ol>\n<li>Jean Guitton razvio je svoja tri \u201crje\u0161enja\u201d razmi\u0161ljaju\u0107i o trima fazama historiografskog istra\u017eivanja Isusa iz Nazareta: Prvoj, Drugoj i Tre\u0107oj istrazi. Na ovu temu vratit \u0107emo se u budu\u0107em \u010dlanku.<\/li>\n<li>U \u010dlanku posve\u0107enom historiografskim istra\u017eivanjima, metodologiji i izvorima o Isusu, bit \u0107e ponu\u0111eni neki primjeri napretka u otkri\u0107ima o \u201cpovijesnom Isusu\u201d, koji se od 17. stolje\u0107a nadalje postupno odvajao od \u201cKrista vjere\u201d.<\/li>\n<li>Benedetto XVI., Ges\u00f9 di Nazareth, Doubleday, 2017. (stranice 12-13)<\/li>\n<li>\u201c\u017dezlo se ne\u0107e maknuti od Jude, niti se vladarski \u0161tap ne\u0107e maknuti s njegovih nogu dok ne do\u0111e pravi Kralj, kojemu se duguje poslu\u0161nost naroda.\u201d.<\/li>\n<li>Sada je gotovo univerzalno prihva\u0107eno od strane istra\u017eiva\u010da da je godina Isusova ro\u0111enja 6. pr. Kr., zbog pogre\u0161ke koju je napravio redovnik Dionizije Mali, koji je 533. godine izra\u010dunao po\u010detak na\u0161e ere od Kristova ro\u0111enja, ali ga je odgodio za oko \u0161est godina.<\/li>\n<li>Na gr\u010dkom se nazivaju \u03bc\u03ac\u03b3\u03bf\u03b9, m\u00e1goi, rije\u010d koja potje\u010de od staroperzijske rije\u010di mag\u016bsh, titule rezervirane za sve\u0107enike zoroastrijske religije.<\/li>\n<li>\u201cAli iz tebe, Betleheme Efrato, premda si malen me\u0111u klanovima Judinim, do\u0107i \u0107e mi onaj koji \u0107e biti vladar nad Izraelom, \u010diji su podrijetla od davnina, od davnina. Zato \u0107e ih Bog predati u ruke neprijatelja dok ona koja ra\u0111a ne rodi dijete i dok se ostatak bra\u0107e njegove ne vrati u dom Izraelov. Ali \u0107e ustati jedan da ih pase u snazi Gospodnjoj, u veli\u010danstvu imena Gospodina, Boga njihova. \u017divjet \u0107e u sigurnosti, jer \u0107e on vladati nad krajevima zemlje.\u201d (Mihej, poglavlje 5).<\/li>\n<li>U to vrijeme razlika izme\u0111u judaizma i kr\u0161\u0107anstva jo\u0161 nije bila sasvim jasna. Posebno me\u0111u poganima, ali i me\u0111u \u017eidovskim kr\u0161\u0107anima, postojala je tendencija da se kr\u0161\u0107anske i \u017eidovske sekte smatraju istom religijom.<\/li>\n<li>Sveti Jeronim, Pisma, 58 (Ad Paulinum presbyterum), 3.<\/li>\n<li>Sv. \u0106irilo Jeruzalemski, Kateheza, 12, 20: \u201cDo prije nekoliko godina mjesto je bilo prekriveno \u0161umom.\u201d.<\/li>\n<li>Domus ecclesia doslovno zna\u010di ku\u0107a\/crkva: najranija kr\u0161\u0107anska mjesta zapravo su bile ku\u0107e koje su nastale ili su prethodno postojale na mjestima koja su se smatrala svetima (npr. Marijina ku\u0107a u Nazaretu; Petrova ku\u0107a u Kafarnaumu itd.). Rane kr\u0161\u0107anske zajednice sastajale su se tamo kako bi slavile svoje obrede. Te su se ku\u0107e postupno pretvarale u male crkve, \u0161ire\u0107i se do te mjere da su u nekim slu\u010dajevima postale prave bazilike.<\/li>\n<\/ol>\n<p>Ovaj poseban proces mo\u017ee se jasno vidjeti u Kafarnaumu, gdje su franjeva\u010dki i izraelski arheolozi otkrili ono \u0161to je univerzalno poznato kao &quot;Petrova ku\u0107a&quot;, \u010detverokutna prostorija, otprilike osam metara sa svake strane, \u010diji je zemljani pod bio prekriven vapnenom \u017ebukom krajem prvog stolje\u0107a i polikromnim poplo\u010davanjem prije petog stolje\u0107a. Iznad nje izgra\u0111ena je osmerokutna gra\u0111evina koja se naslanjala izravno na prostoriju iz prvog stolje\u0107a. Ovaj arheolo\u0161ki postupak istra\u017eivanja identi\u010dan je onome koji se koristio u Rimu za iskapanja u vatikanskoj nekropoli, ispod dana\u0161nje bazilike sv. Petra ili u katakombama sv. Sebastijana itd.<\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Gerardo Ferrara<\/strong>Diplomirao povijest i politi\u010dke znanosti, sa specijalizacijom za Bliski istok.<br>Na\u010delnik Ureda za studentska pitanja na Papinskom sveu\u010dili\u0161tu Svetog Kri\u017ea u Rimu.<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>O Isusu iz Nazareta re\u010deno je sve i sva\u0161ta suprotno. Ono \u0161to je sigurno jest da je njegov lik bio kamen temeljac povijesti.<br \/>\nSvrha ovih stranica je poku\u0161ati pru\u017eiti neke ideje onima koji \u017eele pristupiti njegovoj li\u010dnosti s povijesnog gledi\u0161ta, odgovaraju\u0107i, posebno, na neka pitanja koja su mi postavili neki mladi prijatelji.<br \/>\nPrvi problem je, me\u0111utim, definiranje \u0161to je povijest, posebno s obzirom na pitanje \u201cIsusa\u201d.<\/p>","protected":false},"author":4,"featured_media":183592,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[13],"tags":[],"class_list":["post-183067","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-blog"],"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/fundacioncarf.org\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/183067","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/fundacioncarf.org\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/fundacioncarf.org\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/fundacioncarf.org\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/fundacioncarf.org\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=183067"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/fundacioncarf.org\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/183067\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/fundacioncarf.org\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/183592"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/fundacioncarf.org\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=183067"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/fundacioncarf.org\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=183067"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/fundacioncarf.org\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=183067"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}