{"id":182954,"date":"2023-09-14T08:00:00","date_gmt":"2023-09-14T06:00:00","guid":{"rendered":"https:\/\/staging.fundacioncarf.org\/hasta-lo-ultimo-de-la-tierra-cristianos-y-martires-en-japon\/"},"modified":"2025-06-04T18:18:57","modified_gmt":"2025-06-04T16:18:57","slug":"hasta-lo-ultimo-de-la-tierra-cristianos-y-martires-en-japon","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/fundacioncarf.org\/hr\/hasta-lo-ultimo-de-la-tierra-cristianos-y-martires-en-japon\/","title":{"rendered":"Do kraja svijeta: kr\u0161\u0107ani i mu\u010denici u Japanu."},"content":{"rendered":"<div class=\"et_pb_section et_pb_section_85 et_section_regular\">\n<div class=\"et_pb_row et_pb_row_285\">\n<h2 class=\"et_pb_column et_pb_column_1_5 et_pb_column_842  et_pb_css_mix_blend_mode_passthrough et-last-child et_pb_column_empty\"><span style=\"color: revert; font-size: revert; font-weight: revert;\">Definicija mu\u010denika<\/span><\/h2>\n<\/div>\n<div class=\"et_pb_row et_pb_row_286\">\n<div class=\"et_pb_column et_pb_column_3_5 et_pb_column_844  et_pb_css_mix_blend_mode_passthrough\">\n<div class=\"et_pb_module et_pb_text et_pb_text_320  et_pb_text_align_left et_pb_bg_layout_light\">\n<div class=\"et_pb_text_inner\">\n<p>Bit \u0107ete mi svjedoci u Jeruzalemu i po svoj Judeji i Samariji i sve do kraja zemlje (Djela 1,8).<\/p>\n<ul>\n<li>Du\u0161a voli tijelo i njegove udove, iako ih tijelo mrzi; sli\u010dno tome, kr\u0161\u0107ani vole one koji ih mrze. Du\u0161a je zatvorena u tijelu, ali du\u0161a dr\u017ei tijelo na okupu; sli\u010dno tome, kr\u0161\u0107ani su zarobljeni u svijetu kao u zatvoru, ali oni su ti koji odr\u017eavaju koheziju svijeta. Besmrtna du\u0161a prebiva u smrtnom \u0161atoru; sli\u010dno tome, kr\u0161\u0107ani \u017eive kao hodo\u010dasnici u raspadljivim prebivali\u0161tima, dok \u010dekaju nebesku neraspadljivost. Du\u0161a se usavr\u0161ava mrtvljenjem u jelu i pi\u0107u; sli\u010dno tome, kr\u0161\u0107ani, neprestano mrtve\u0107i sebe, sve se vi\u0161e mno\u017ee. Toliko je va\u017ean polo\u017eaj koji im je Bog dodijelio, s kojeg im nije dopu\u0161teno napustiti.\n<p>(Pismo Diognetu)<\/p>\n<\/li>\n<\/ul>\n<p>Te\u0161ko je govoriti o kr\u0161\u0107anstvu u Japanu bez upotrebe rije\u010di &quot;mu\u010deni\u0161tvo&quot;, rije\u010di koja potje\u010de od gr\u010dke rije\u010di \u03bc\u03ac\u03c1\u03c4\u03c5\u03c2, \u0161to zna\u010di &quot;svjedok&quot;.<\/p>\n<p>U Pismu Diognetu, kratkom apologeti\u010dkom spisu upu\u0107enom izvjesnom Diognetu, vjerojatno sastavljenom krajem drugog stolje\u0107a, govori se, u odnosu na kr\u0161\u0107ane, o polo\u017eaju koji im je Bog dodijelio, a iz kojeg ne smiju odstupiti.<\/p>\n<p>Izraz koji se koristi za definiranje &quot;polo\u017eaja&quot;, taxis, ozna\u010dava raspolo\u017eenje koje vojnik mora zadr\u017eati tijekom bitke. Posljedi\u010dno, kr\u0161\u0107anin nije samo svjedok u pravnom smislu, poput nekoga tko svjedo\u010di na su\u0111enju, ve\u0107 je sam Krist, sjeme koje mora umrijeti i donijeti plod. A to ukazuje na potrebu da oni koji poznaju kr\u0161\u0107anina ne samo \u010duju o Isusu, kao da je Isus bilo koja povijesna osoba koja je rekla ili u\u010dinila ne\u0161to va\u017eno, ve\u0107 i da vide, okuse, <strong>Osje\u0107aju prisutnost samog Isusa.<\/strong> Pred njihovim o\u010dima, Isus, koji nastavlja umirati i uskrsavati, konkretna osoba, s tijelom koje se mo\u017ee dodirnuti.<\/p>\n<p>Model za to svjedo\u010danstvo, ili \u201cmu\u010deni\u0161tvo\u201d, na koje je pozvan svaki vjernik u Krista, nije nu\u017eno nasilna smrt kako mnogi od nas misle, ve\u0107 <a href=\"https:\/\/fundacioncarf.org\/cristianos-perseguidos-anticristianismo-martires\/\">\u017eivjeti kao mu\u010denik<\/a>, I vodi do kenoze, odnosno procesa unutarnjeg pro\u010di\u0161\u0107enja samoodricanja kako bi se uskladili s voljom Boga Oca, kao \u0161to je to \u010dinio Gospodin Isus Krist tijekom cijelog svog \u017eivota, ne samo smr\u0107u na kri\u017eu. Zapravo, postoje mnogi \u201csvetci\u201d (kanonizirani i nekanonizirani) koji nisu mu\u010denici u prvom smislu, odnosno ubijeni zbog svoje vjere, ali koji se smatraju mu\u010denicima u smislu da su bili svjedoci vjere: nisu se ustru\u010davali progona, ali se od njih nije tra\u017eilo da daju svoje \u017eivote u tjelesnom obliku.<\/p>\n<p>U tom smislu, jedan od mnogih uzora svetosti je Justus Takayama Ukon (1552.-1615.), kojeg je 2017. godine beatificirao papa Franjo, a poznat je i kao japanski Thomas More. Zapravo, poput engleskog kancelara, Takayama je bio jedna od najve\u0107ih politi\u010dkih i kulturnih osoba svog vremena u svojoj zemlji. Nakon \u0161to je bio zatvoren i li\u0161en dvorca i zemlje, poslan je u progonstvo jer je odbio odre\u0107i se svoje kr\u0161\u0107anske vjere. Njegov progonitelj bio je nemilosrdni Toyotomi Hideyoshi, koji, unato\u010d brojnim poku\u0161ajima, nije mogao natjerati bla\u017eenog Takayamu Ukona, daimyoa (japanskog feudalnog gospodara), a ujedno i iznimnog vojnog takti\u010dara, kaligrafa i majstora ceremonije \u010daja, da se odrekne Krista.<\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n<div class=\"et_pb_row et_pb_row_287\">\n<div class=\"et_pb_column et_pb_column_3_5 et_pb_column_847  et_pb_css_mix_blend_mode_passthrough\">\n<div class=\"et_pb_module et_pb_image et_pb_image_30\">\n<p><span class=\"et_pb_image_wrap\"><img decoding=\"async\" class=\"wp-image-27572\" title=\"\" src=\"https:\/\/fundacioncarf.org\/wp-content\/uploads\/2023\/05\/martires-japoneses-decapitados-1.jpg\" sizes=\"(max-width: 640px) 100vw, 640px\" srcset=\"https:\/\/fundacioncarf.org\/wp-content\/uploads\/2023\/05\/martires-japoneses-decapitados-1.jpg 640w, https:\/\/fundacioncarf.org\/wp-content\/uploads\/2023\/05\/martires-japoneses-decapitados-1-300x200.jpg 300w, https:\/\/fundacioncarf.org\/wp-content\/uploads\/2023\/05\/martires-japoneses-decapitados-1.jpg 480w\" alt=\"\" \/><\/span><\/p>\n<\/div>\n<div class=\"et_pb_with_border et_pb_module et_pb_text et_pb_text_321 leyenda  et_pb_text_align_left et_pb_bg_layout_light\">\n<div class=\"et_pb_text_inner\">\n<p>Umjetni\u010dko djelo koje prikazuje japansku katoli\u010dku povijest. Prikaz progonjenih japanskih kr\u0161\u0107anskih mu\u010denika.<\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n<div class=\"et_pb_row et_pb_row_288\">\n<div class=\"et_pb_column et_pb_column_3_5 et_pb_column_850  et_pb_css_mix_blend_mode_passthrough\">\n<div class=\"et_pb_module et_pb_text et_pb_text_322  et_pb_text_align_left et_pb_bg_layout_light\">\n<div class=\"et_pb_text_inner\">\n<h2>Povijest kr\u0161\u0107anstva u Japanu<\/h2>\n<ul>\n<li>Kr\u0161\u0107ani se ne razlikuju od drugih ljudi po mjestu stanovanja, jeziku ili obi\u010dajima. Nemaju vlastite gradove, ne govore posebnim jezikom, niti \u017eive druga\u010dijim na\u010dinom \u017eivota. Njihova doktrina nije izmi\u0161ljena domi\u0161ljato\u0161\u0107u i naga\u0111anjima u\u010denih ljudi, niti ispovijedaju, poput drugih, u\u010denje utemeljeno na autoritetu ljudi. \u017dive u gr\u010dkim i barbarskim gradovima, kako im je sudbina dodijelila, slijede\u0107i obi\u010daje stanovnika zemlje, kako u odje\u0107i tako i u cijelom na\u010dinu \u017eivota, a ipak pokazuju izvanredan i, po mi\u0161ljenju svih, nevjerojatan \u017eivotni standard. \u017dive u svojoj zemlji, ali kao stranci; sudjeluju u svemu kao gra\u0111ani, ali sve podnose kao stranci; svaka strana zemlja je njihova domovina, ali su u svakoj domovini kao u tu\u0111ini. Kao i svi ostali, \u017eene se i imaju djecu, ali ne napu\u0161taju djecu koju za\u010dnu. Dijele stol, ali ne i krevet.\n<p style=\"text-align: right;\">(Pismo Diognetu)<\/p>\n<\/li>\n<\/ul>\n<p>Zapo\u010dnimo na\u0161e putovanje kroz povijest kr\u0161\u0107anstva u Japanu s drugim rije\u010dima iz Pisma Diognetu, koje \u0107e nas pratiti kroz cijelo ovo djelo.<\/p>\n<h3><strong>Kr\u0161\u0107anska misija u Japanu<\/strong><\/h3>\n<p>Po\u010dinje to\u010dno 15. kolovoza 1549. godine, kada je \u0160panjolac sveti Franjo Ksaverski, osniva\u010d isusova\u010dkog reda zajedno sa svetim Ignacijem Lojolskim, pristao na otok Kyushu, najju\u017eniji od \u010detiri glavna otoka koji \u010dine arhipelag. Franjeva\u010dki fratri stigli su ubrzo nakon toga. Stranci koji su stizali u ju\u017eni Japan u svojim tamnim \u010damcima (kuro hune, \u0161to na japanskom zna\u010di &quot;crni \u010damci&quot;, kako bi se razlikovali od lokalnih bambusovih \u010damaca, koji su op\u0107enito bili svjetlije boje) nazivani su nan banji (ju\u017eni barbari), jer su iz raznih razloga smatrani grubima i neobrazovanima.<\/p>\n<p>Prvi je bio njihovo odbijanje da slijede obi\u010daje zemlje, koji su bili sna\u017eno usredoto\u010deni na vite\u0161ke kodekse stvorene praksom bushida. Ova praksa, temeljena na drevnim japanskim tradicijama i \u0161intoizmu (izvornoj japanskoj politeisti\u010dkoj i animisti\u010dkoj religiji, u kojoj se \u0161tuju kami - bo\u017eanstva, prirodni duhovi ili jednostavno duhovne prisutnosti poput predaka), visoko je cijenila krutu podjelu na dru\u0161tvene kaste. Bushi, plemeniti vitez, morao je oblikovati svoj \u017eivot oko hrabrosti, slu\u017eenja svom daimyou (feudalnom gospodaru) i o\u010duvanja \u010dasti pod svaku cijenu, \u010dak do te mjere da \u017ertvuje svoj \u017eivot u bitci ili kroz seppuku ili harakiri, ritualno samoubojstvo.<\/p>\n<p><span class=\"et_pb_image_wrap\"><img decoding=\"async\" class=\"alignnone wp-image-27569\" title=\"mu\u010denici \" src=\"https:\/\/fundacioncarf.org\/wp-content\/uploads\/2023\/05\/cristianos-en-japon-1.jpg\" sizes=\"(max-width: 736px) 100vw, 736px\" srcset=\"https:\/\/fundacioncarf.org\/wp-content\/uploads\/2023\/05\/cristianos-en-japon-1.jpg 736w, https:\/\/fundacioncarf.org\/wp-content\/uploads\/2023\/05\/cristianos-en-japon-1-300x205.jpg 300w, https:\/\/fundacioncarf.org\/wp-content\/uploads\/2023\/05\/cristianos-en-japon-1.jpg 480w\" alt=\"m\u00e1rtires \" width=\"736\" height=\"502\" \/><\/span><\/p>\n<p><strong>Tijekom 16. stolje\u0107a katoli\u010dka zajednica narasla je na preko 300 000 jedinica<\/strong>. Obalni grad Nagasaki bio je njegovo glavno sredi\u0161te.<\/p>\n<p>Godine 1579. isusovac Alessandro Valignano (1539.-1606.) stigao je u Japan i imenovan je poglavarom isusova\u010dke misije tamo. Valignano je bio vrlo dobro pripremljen sve\u0107enik, poput svetog Franje Ksaverskog, a tako\u0111er je stekao svjetovnu obuku kao odvjetnik. Prije nego \u0161to je imenovan poglavarom, bio je majstor novaka, nadgledaju\u0107i formaciju drugog Talijana, Mattea Riccija, koji \u0107e postati poznat kao misionar u Kini.<\/p>\n<p>Ovaj isusovac bio je veliki misionar, shva\u0107aju\u0107i <strong>potreba da isusovci u\u010de i po\u0161tuju jezik i kulturu ljudi koje su evangelizirali<\/strong>. Njegov prioritet bio je preno\u0161enje Evan\u0111elja putem inkulturacije, bez poistovje\u0107ivanja Bo\u017eje rije\u010di sa zapadnom kulturom 16. stolje\u0107a, bilo da je ona \u0161panjolska, portugalska ili talijanska. Tako\u0111er je inzistirao na tome da isusovci moraju obu\u010diti Japance kako bi mogli preuzeti vodstvo misije, \u0161to je za to vrijeme bilo prili\u010dno \u0161okantno.<\/p>\n<p>Valignano je autor temeljnog priru\u010dnika za misionare u Japanu i napisao knjigu o obi\u010dajima te zemlje, tra\u017ee\u0107i od isusova\u010dkih misionara da se pridr\u017eavaju tih obi\u010daja prilikom evangelizacije ljudi. Na primjer, s obzirom na visoko po\u0161tovanje s kojim se odr\u017eavala ceremonija \u010daja, naredio je da svaka isusova\u010dka rezidencija ima sobu posve\u0107enu toj ceremoniji. Zahvaljuju\u0107i misionarskoj politici <strong>inkulturacija<\/strong> Valignano je prakticirao nekoliko japanskih intelektualaca, uklju\u010duju\u0107i i dobar broj daimyoa, koji su pre\u0161li na kr\u0161\u0107ansku vjeru ili su barem pokazali veliko po\u0161tovanje prema novoj religiji.<\/p>\n<p>Unutar vladaju\u0107eg Tokugawa \u0161ogunata (oblik oligarhije u kojem je car imao samo nominalnu mo\u0107, budu\u0107i da je \u0161ogun zapravo bio politi\u010dki vo\u0111a zemlje, uz pomo\u0107 lokalnih poglavara), rasla je sumnja prema isusovcima. Doista, s njihovim dolaskom na vlast, politi\u010dki i vojni vo\u0111a Toyotomi Hideyoshi, krunski mar\u0161al u Nagasakiju, bojao se da \u0107e strani misionari, zbog sve ve\u0107eg broja obra\u0107enika koji su zbog svoje vjere mogli u\u017eivati u privilegiranim odnosima s Europljanima, svojim evangelizatorskim radom ugroziti stabilnost njegove mo\u0107i. I, ako razmislimo o tome, bio je potpuno u pravu. Zapravo, Japan je imao sustav mo\u0107i i kulturu koja nije smatrala \u017eivot bilo koje osobe vrijednim.<\/p>\n<p>Sam sustav temeljio se na dominaciji nekolicine plemi\u0107a nad masom gra\u0111ana, koji su smatrani gotovo poput \u017eivotinja (bushi, plemeniti vitez, \u010dak je smio prakticirati tameshigiri, odnosno isprobavanje novog ma\u010da ubijanjem bilo kojeg seljana). Sve se moglo i trebalo \u017ertvovati za dobrobit dr\u017eave i &quot;rase&quot;, pa je najopasnija stvar za ovu vrstu kulture bila upravo poruka onih koji su propovijedali da je svaki ljudski \u017eivot vrijedan i da smo svi djeca jednog Boga.<\/p>\n<p><strong>Stoga je Hideyoshi 1587. godine izdao edikt kojim je naredio stranim misionarima da napuste zemlju<\/strong>. Me\u0111utim, nisu odustali i nastavili su djelovati u tajnosti. <strong>Deset godina kasnije po\u010deli su prvi progoni<\/strong>. Dana 5. velja\u010de 1597. godine, 26 kr\u0161\u0107ana, uklju\u010duju\u0107i svetog Pavla Mikija (6 europskih franjevaca i 3 isusovca, zajedno sa 17 japanskih franjeva\u010dkih tre\u0107oredaca) razapeti su i \u017eivi spaljeni na trgu Nagasaki.<\/p>\n<p>Kr\u0161\u0107anska zajednica u Japanu pretrpjela je drugi progon 1613. godine.<\/p>\n<p>Tijekom tih godina, japanska elita na vlasti eksperimentirala je sa sve okrutnijim i originalnijim oblicima mu\u010denja i ubojstava: <strong>Kr\u0161\u0107ani su bili razapeti<\/strong>; \u017divi su spaljivani; \u017eivi su kuhani u vru\u0107im izvorima; prepolovljeni su pilom; obje\u0161eni su naopako u jami punoj izmetova, s rezom na sljepoo\u010dnici kako bi krv mogla te\u0107i i ne bi brzo umrli, tehnika koja se naziva tsurushi i \u0161iroko se koristila jer je mu\u010denicima omogu\u0107avala da ostanu pri svijesti do smrti ili do trenutka kada bi odlu\u010dili odre\u0107i se vjere, gaze\u0107i na fumie (ikone s likom Krista i Djevice).<\/p>\n<p>Prethodne godine, 1614., \u0161ogun Tokugawa Yeyasu, vladar Japana, <strong>Zabranio je kr\u0161\u0107anstvo<\/strong> novim ediktom i sprije\u010dio japanske kr\u0161\u0107ane da prakticiraju svoju vjeru. 14. svibnja iste godine, posljednja procesija odr\u017eana je ulicama Nagasakija, prolaze\u0107i pored sedam od jedanaest gradskih crkava, koje su sve potom sru\u0161ene. Me\u0111utim., <strong>Kr\u0161\u0107ani su nastavili prakticirati svoju vjeru u tajnosti.<\/strong><\/p>\n<p><strong>Tako je zapo\u010dela era kakure kirishitana (skrivenih kr\u0161\u0107ana).<\/strong><\/p>\n<p>Politika \u0161ogunskog re\u017eima postajala je sve represivnija. U Shimabari, blizu Nagasakija, izme\u0111u 1637. i 1638. izbio je narodni ustanak, potaknut prvenstveno seljacima, a predvodio ga je kr\u0161\u0107anski samuraj Amakusa Shiro. Pobuna je brutalno ugu\u0161ena oru\u017ejem koje su opskrbili protestantski Nizozemci, koji su mrzili Papu zbog vjere, a katolike op\u0107enito zbog prvenstveno ekonomskih razloga (htjeli su li\u0161iti Portugalce i \u0160panjolce prava trgovine s Japanom, \u010dime su preuzeli monopol za sebe). U Shimabari i okolici, otprilike 40 000 kr\u0161\u0107ana stradalo je u stra\u0161nom masakru. Njihova \u017ertva, me\u0111utim, ostaje visoko po\u0161tovana u japanskoj kulturi, zbog hrabrosti i nesebi\u010dnosti tih ljudi.<\/p>\n<p>Godine 1641., \u0161ogun Tokugawa Yemitsu izdao je jo\u0161 jedan dekret, kasnije poznat kao sakoku (oklopljena zemlja), kojim je zabranio svaki kontakt izme\u0111u Japanaca i stranaca. Dva i pol stolje\u0107a jedina ulazna to\u010dka u Japan za nizozemske trgovce ostao je mali otok Deshima, blizu Nagasakija, s kojeg nisu mogli iza\u0107i. Nagasakijeva luka, okolno podru\u010dje i otoci u zaljevu nudili su uto\u010di\u0161te onome \u0161to je ostalo od kr\u0161\u0107anstva.<\/p>\n<p>Tek na Veliki petak 1865. godine deset tisu\u0107a ovih kakure kirishitana, skrivenih kr\u0161\u0107ana, iza\u0161lo je iz sela u kojima su prakticirali svoju vjeru u tajnosti, bez sve\u0107enika ili mise, te se predstavili zapanjenom Bernardu Petitjeanu iz pari\u0161kog Soci\u00e9t\u00e9 des Missions Etrang\u00e8res, koji je nedavno stigao slu\u017eiti kao kapelan strancima u crkvi 26 mu\u010denika iz Nagasakija (Oura). Zamolili su sve\u0107enika, kojeg su zvali &quot;O\u010de&quot; (rije\u010d koja se sa\u010duvala u njihovom vjerskom rje\u010dniku kroz stolje\u0107a), za dopu\u0161tenje da sudjeluju u misi.<\/p>\n<p>Nakon pritiska javnog mnijenja i zapadnih vlada, nova carska dinastija na vlasti, Meiyi, zavr\u0161ila je eru \u0161oguna i, unato\u010d odr\u017eavanju \u0161intoizma kao dr\u017eavne religije, 14. o\u017eujka <strong>Godine 1873. progon je zavr\u0161en, a 1888. priznato je pravo na vjersku slobodu.<\/strong>. Dana 15. lipnja 1891. kanonski je osnovana Nagasakijska biskupija, a 1927. godine do\u010dekala je monsignora Hayasaku kao svog prvog japanskog biskupa, kojeg je osobno posvetio Pio XI.<\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n<div class=\"et_pb_row et_pb_row_289\">\n<div class=\"et_pb_column et_pb_column_3_5 et_pb_column_853  et_pb_css_mix_blend_mode_passthrough\">\n<div class=\"et_pb_module et_pb_image et_pb_image_32\">\n<p><span class=\"et_pb_image_wrap\"><img decoding=\"async\" class=\"wp-image-27573\" title=\"\" src=\"https:\/\/fundacioncarf.org\/wp-content\/uploads\/2023\/05\/Servicio-conmemorativo-Catedral-Catolica-Romana-de-Urakami-1.jpg\" sizes=\"(max-width: 933px) 100vw, 933px\" srcset=\"https:\/\/fundacioncarf.org\/wp-content\/uploads\/2023\/05\/Servicio-conmemorativo-Catedral-Catolica-Romana-de-Urakami-1.jpg 933w, https:\/\/fundacioncarf.org\/wp-content\/uploads\/2023\/05\/Servicio-conmemorativo-Catedral-Catolica-Romana-de-Urakami-1-300x143.jpg 300w, https:\/\/fundacioncarf.org\/wp-content\/uploads\/2023\/05\/Servicio-conmemorativo-Catedral-Catolica-Romana-de-Urakami-1-768x366.jpg 768w, https:\/\/fundacioncarf.org\/wp-content\/uploads\/2023\/05\/Servicio-conmemorativo-Catedral-Catolica-Romana-de-Urakami-1.jpg 480w\" alt=\"\" \/><\/span><\/p>\n<\/div>\n<div class=\"et_pb_with_border et_pb_module et_pb_text et_pb_text_323 leyenda  et_pb_text_align_left et_pb_bg_layout_light\">\n<div class=\"et_pb_text_inner\">\n<p>Ru\u0161evine katedrale Bezgre\u0161nog Za\u010de\u0107a u Nagasakiju 7. sije\u010dnja 1946.<\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n<div class=\"et_pb_row et_pb_row_290\">\n<div class=\"et_pb_column et_pb_column_3_5 et_pb_column_856  et_pb_css_mix_blend_mode_passthrough\">\n<div class=\"et_pb_module et_pb_text et_pb_text_324  et_pb_text_align_left et_pb_bg_layout_light\">\n<div class=\"et_pb_text_inner\">\n<h2>Nuklearni holokaust<\/h2>\n<ul>\n<li>Kr\u0161\u0107ani su za svijet ono \u0161to je du\u0161a za tijelo. Du\u0161a je, zapravo, raspr\u0161ena po svim udovima tijela; tako su i kr\u0161\u0107ani raspr\u0161eni po svim gradovima svijeta. Du\u0161a prebiva u tijelu, ali ne potje\u010de iz tijela; kr\u0161\u0107ani \u017eive u svijetu, ali nisu od svijeta. Nevidljiva du\u0161a je zato\u010dena u vidljivom tijelu; kr\u0161\u0107ani vidljivo \u017eive u svijetu, ali njihova religija je nevidljiva. Tijelo mrzi i bori se protiv du\u0161e, a da nije primilo nikakvu nepravdu od nje, jednostavno zato \u0161to joj ona sprje\u010dava u\u017eivanje u u\u017eicima; sli\u010dno tome, svijet mrzi kr\u0161\u0107ane, a da nije primio nikakvu nepravdu od njih, jer se protive njegovim u\u017eicima. (Pismo Diognetu)<\/li>\n<\/ul>\n<p>9. kolovoza 1945. u 11:02 sati stra\u0161na nuklearna eksplozija potresla je nebo iznad Nagasakija, to\u010dno iznad gradske katedrale posve\u0107ene <a href=\"https:\/\/fundacioncarf.org\/blog\/asuncion-de-la-virgen-maria\/\">Uzimanje Djevice Marije na nebo<\/a>. Osamdeset tisu\u0107a ljudi je poginulo, a vi\u0161e od sto tisu\u0107a je ozlije\u0111eno. Katedrala Urakami, nazvana po susjedstvu u kojem se nalazila, bila je i ostala danas, nakon obnove, simbol grada dvostruko mu\u010denog: vjerskim progonima koji su odnijeli \u017eivote tisu\u0107a ljudi tijekom \u010detiri stolje\u0107a zbog njihove kr\u0161\u0107anske vjere i eksplozijom paklene naprave koja je trenuta\u010dno spalila mnoge njegove stanovnike, uklju\u010duju\u0107i tisu\u0107e kr\u0161\u0107ana, koje je njihov slavni suvremenik i sugra\u0111anin, dr. Takashi Pablo Nagai, opisao kao \u201cbezgre\u0161no janje prineseno kao holokaust za svjetski mir\u201d.<\/p>\n<h3>Dvije zanimljive \u010dinjenice o ovom stra\u0161nom doga\u0111aju:<\/h3>\n<p>Prvo, nije bilo potrebe za bacanjem druge atomske bombe, jer je predaja Japana bila neizbje\u017ena nakon \u0161to je nekoliko dana ranije u Hiro\u0161imi detonirana druga naprava, ali druga\u010dijeg tipa (uranij-235) i na teritoriju s druga\u010dijom topografijom. Hiro\u0161ima je bila grad na ravnici, dok je Nagasaki bio okru\u017een brdima, \u0161to je novi eksperiment u\u010dinilo nu\u017enim kako bi se vidjelo kakvi bi mogli biti u\u010dinci druge bombe, ovaj put plutonija-239, na drugom terenu.<\/p>\n<p>Drugo, nova naprava nije trebala biti ba\u010dena na Nagasaki, ve\u0107 na drugi grad zvan Kokura. Me\u0111utim, nebo u Kokuri je bilo obla\u010dno, \u0161to je onemogu\u0107avalo precizno odre\u0111ivanje zone bacanja. Nasuprot tome, u Nagasakiju, rezervnoj lokaciji, sjalo je sunce, pa je pilot odlu\u010dio odletjeti na novu lokaciju i baciti atomsku bombu na odre\u0111enu metu u gradu - tvornicu streljiva. Ali nakon \u0161to je bomba ba\u010dena, dogodila se jo\u0161 jedna nesre\u0107a: vjetar je malo skrenuo putanju naprave, uzrokuju\u0107i njezinu detonaciju samo nekoliko stotina metara iznad okruga Urakami., <strong>gdje se nalazila ono \u0161to je nekada bila najve\u0107a katoli\u010dka katedrala u Isto\u010dnoj Aziji, u to vrijeme ispunjena vjernicima koji su molili za mir<\/strong>.<\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n<div class=\"et_pb_section et_pb_section_88 et_section_regular\">\n<div class=\"et_pb_row et_pb_row_292\">\n<div class=\"et_pb_column et_pb_column_3_5 et_pb_column_861  et_pb_css_mix_blend_mode_passthrough\">\n<div class=\"et_pb_module et_pb_text et_pb_text_326  et_pb_text_align_left et_pb_bg_layout_light\">\n<div class=\"et_pb_text_inner\">\n<h2>Kr\u0161\u0107ani progonjeni danas<\/h2>\n<p>Danas, na Bliskom istoku, u Africi i mnogim drugim dijelovima svijeta, tisu\u0107e kr\u0161\u0107ana jo\u0161 uvijek \u010desto bivaju ubijani, ponekad \u010dak i dok mole Boga da ih spasi od rata, iz ruku njihovih neprijatelja, da spasi svijet i da oprosti njihovim progoniteljima. Nije li Isus Krist u\u010dinio isto?<\/p>\n<p>Sve nas to mo\u017ee navesti da preispitamo pravu perspektivu, pogled koji bismo trebali imati na ljudsku povijest: Je li zlo za one koji \u017eele i tra\u017ee dobro i mir, a dobro za one koji te\u017ee zlu? Smrt njegova Sina i njegovih u\u010denika i miran \u017eivot njegovih progonitelja? Je li to doista ono \u0161to je Bog oduvijek namjeravao?<\/p>\n<p>Takashi Pablo Nagai mo\u017ee vrlo dobro odgovoriti na ova pitanja, jer ne samo da nije identificirao kao zlo ono \u0161to bi se ljudski moglo \u010diniti jednom od najgorih tragedija u povijesti, ve\u0107 \u010dak i <strong>\u010cak je zahvalio Bogu za \u017ertvu mnogih mu\u010denika koje je bomba uni\u0161tila.<\/strong>, uklju\u010duju\u0107i i njegovu voljenu suprugu Midori, o kojoj japanski lije\u010dnik, i sam te\u0161ko ozlije\u0111en i boluju\u0107i od leukemije, nije prona\u0161ao ni\u0161ta me\u0111u ru\u0161evinama njegove ku\u0107e osim ugljenisanih kostiju, s lan\u010di\u0107em krunice pokraj sebe.<\/p>\n<p>Kao \u0161to je za Krista, tako je i za mu\u010denika, sljedbenika i svjedoka Kristova, <strong>Pravi smisao \u017eivota je biti instrument u Bo\u017ejoj ruci.<\/strong>, I, prema Nagaiju, oni koji su umrli u nuklearnom holokaustu u Nagasakiju doista su postali instrument Oca kako bi spasio puno ve\u0107i broj \u017eivota.<\/p>\n<p>To je \u017eivotna perspektiva kr\u0161\u0107anina i \u201cmu\u010denika\u201d, jednog <a href=\"https:\/\/fundacioncarf.org\/expertos\/chiara-lubich-y-el-jesus-de-la-cuarta-palabra\/\">svjedok Kristov<\/a>Ako zrno p\u0161enice ne padne u zemlju i ne umre, ostaje samo; ako li umre, donosi mnogo roda. Tko ljubi svoj \u017eivot, izgubit \u0107e ga i <strong>Tko nije vezan za svoj \u017eivot na ovom svijetu, sa\u010duvat \u0107e ga za vje\u010dni \u017eivot.<\/strong> (Evan\u0111elje po Ivanu 12:22-24)<\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n<div class=\"et_pb_row et_pb_row_293\">\n<div class=\"et_pb_column et_pb_column_3_5 et_pb_column_864  et_pb_css_mix_blend_mode_passthrough\">\n<div class=\"et_pb_module et_pb_image et_pb_image_33\">\n<p><span class=\"et_pb_image_wrap\"><img decoding=\"async\" class=\"wp-image-27577\" title=\"\" src=\"https:\/\/fundacioncarf.org\/wp-content\/uploads\/2023\/05\/Pablo-Miki-martir-cristiano-japones-1.jpg\" sizes=\"(max-width: 640px) 100vw, 640px\" srcset=\"https:\/\/fundacioncarf.org\/wp-content\/uploads\/2023\/05\/Pablo-Miki-martir-cristiano-japones-1.jpg 640w, https:\/\/fundacioncarf.org\/wp-content\/uploads\/2023\/05\/Pablo-Miki-martir-cristiano-japones-1-300x182.jpg 300w, https:\/\/fundacioncarf.org\/wp-content\/uploads\/2023\/05\/Pablo-Miki-martir-cristiano-japones-1.jpg 480w\" alt=\"\" \/><\/span><\/p>\n<\/div>\n<div class=\"et_pb_with_border et_pb_module et_pb_text et_pb_text_327 leyenda  et_pb_text_align_left et_pb_bg_layout_light\">\n<div class=\"et_pb_text_inner\">\n<p>Paul Miki bio je japanski vjerski lik, kojeg je Katoli\u010dka crkva \u0161tovala kao kr\u0161\u0107anskog sveca mu\u010denika. Njegov blagdan je 6. velja\u010de. Umro je 5. velja\u010de 1597. u japanskom gradu Nagasakiju.<\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n<div class=\"et_pb_row et_pb_row_294\">\n<div class=\"et_pb_column et_pb_column_3_5 et_pb_column_867  et_pb_css_mix_blend_mode_passthrough\">\n<div class=\"et_pb_module et_pb_image et_pb_image_34\">\n<p><span class=\"et_pb_image_wrap\"><img decoding=\"async\" class=\"wp-image-27576\" title=\"\" src=\"https:\/\/fundacioncarf.org\/wp-content\/uploads\/2023\/05\/Ruinas-Catedral-de-la-Inmaculada-Concepcion-en-Nagasaki-el-7-de-enero-de-1946-1.jpg\" sizes=\"(max-width: 600px) 100vw, 600px\" srcset=\"https:\/\/fundacioncarf.org\/wp-content\/uploads\/2023\/05\/Ruinas-Catedral-de-la-Inmaculada-Concepcion-en-Nagasaki-el-7-de-enero-de-1946-1.jpg 600w, https:\/\/fundacioncarf.org\/wp-content\/uploads\/2023\/05\/Ruinas-Catedral-de-la-Inmaculada-Concepcion-en-Nagasaki-el-7-de-enero-de-1946-1-300x203.jpg 300w, https:\/\/fundacioncarf.org\/wp-content\/uploads\/2023\/05\/Ruinas-Catedral-de-la-Inmaculada-Concepcion-en-Nagasaki-el-7-de-enero-de-1946-1.jpg 480w\" alt=\"\" \/><\/span><\/p>\n<\/div>\n<div class=\"et_pb_with_border et_pb_module et_pb_text et_pb_text_328 leyenda  et_pb_text_align_left et_pb_bg_layout_light\">\n<div class=\"et_pb_text_inner\">\n<p>Komemoracija u rimokatoli\u010dkoj katedrali u Urakamiju.<\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n<div class=\"et_pb_row et_pb_row_295\">\n<div class=\"et_pb_column et_pb_column_3_5 et_pb_column_870  et_pb_css_mix_blend_mode_passthrough\">\n<div class=\"et_pb_module et_pb_text et_pb_text_329  et_pb_text_align_left et_pb_bg_layout_light\">\n<div class=\"et_pb_text_inner\">\n<p><strong>Bibliografija:<\/strong><\/p>\n<p>Takashi Nagai, Zvono Nagasakija, Izdava\u010dka ku\u0107a Oberon, 1956.;<\/p>\n<p>Inazo Nitobe, Bushido: du\u0161a Japana, Kodansha International, 2002.;<\/p>\n<p>Adriana Boscaro, Ventura e Sventura dei gesuiti in Giappone, Libreria Editrice Cafoscarina, 2008.;<\/p>\n<p>Shusaku Endo: Ti\u0161ina; Edhasa, 2017.;<\/p>\n<p>Hisayasu Nakagawa: Uvod u japansku kulturu, Melusina, 2006.;<\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Gerardo Ferrara<\/strong><br>Diplomirao povijest i politi\u010dke znanosti, sa specijalizacijom za Bliski istok.<br>Slu\u017ebenik za studentska pitanja, Sveu\u010dili\u0161te Svetog Kri\u017ea u Rimu.<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>O povijesti kr\u0161\u0107anstva i mu\u010denicima u Japanu, od svetog Franje Ksaverskog do mu\u010denika do eksplozije nuklearne bombe u Nagasakiju, to\u010dno iznad gradske katedrale, da bi zavr\u0161ila s Takashijem Nagaijem.<\/p>","protected":false},"author":4,"featured_media":183482,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[13],"tags":[],"class_list":["post-182954","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-blog"],"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/fundacioncarf.org\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/182954","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/fundacioncarf.org\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/fundacioncarf.org\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/fundacioncarf.org\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/fundacioncarf.org\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=182954"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/fundacioncarf.org\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/182954\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/fundacioncarf.org\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/183482"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/fundacioncarf.org\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=182954"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/fundacioncarf.org\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=182954"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/fundacioncarf.org\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=182954"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}